Video
Poljak Jakiv Palij (94), jedan od nacističkih saradnika, bio je u Drugom svjetskom ratu čuvar u “radnom logoru” u Poljskoj u kome je ubijeno 6.000 Jevreja.
Palija sada ne žele da prime ni Njemačka, ni Poljska, ni Ukrajina uprkos zahtjevima porodica ubijenih Jevreja, piše Vašington post.
Paliju je, naime, prije 14 godina Savezni sud u Njujorku oduzeo američko državljanstvo i naložio deportaciju u Njemačku, Poljsku, Ukrajinu ili bilo koju zemlju koja je spremna da ga primi.
Post piše da Palij sasvim lijepo živi od penzije u SAD, vozi bicikl i drži božićni vijenac na vratima.
Inače, osam nacističkih saradnika od 2005, kojima je naređeno da napuste Ameriku umrlo je u SAD, nakon što su njihove matične zemlje i Njemačka više puta odbile da ih prime.
Delegacija njujorških kongresmena uputila je pismo državnom sekretaru Reksu Tilersonu u kojem zahtijeva da nešto preduzme prije nego i što Palij umre u SAD.
“Svima nama ova situacija je bolna. Neko ko označava sve suprotno od američkih vrijednosti tolerancije i podnošenja žrtve u borbi protiv zla ovdje živi godinama”, izjavio je tim povodom rabin sa Long Ajlanda Rabi Zev Friedman, koji je izgubio 200 članova porodice u Poljskoj za vrijeme holokausta.
Tokom godina, tridesetak bivših nacista je iz SAD otišlo u Njemačku.
Neki su imali i njemačko državljanstvo, a neki su pobjegli prije nego što im je oduzeto američko.
Međutim, većina je ostala na slobodi, a samo je četvoro pravno procesuirano.
Njemačka je odbila da primi niz američkih državljana bivših nacista.
Sada, u trci sa vremenom, zakonodavci i jevrejske grupe povećavaju pritisak na administraciju Trumpa da Palij bude deportovan.
Zakonodavci su pisali državnim i pravosudnim odjeljenjima, a demonstranti su redovno sakupljali izvan Palijine noseći transparente na kojima piše: “Njegove ruke su uprljane krvlju.”
Zahtjevi za deportaciju Palija ubrzali su odgovor federalnih zvaničnika.
U oktobarskom pismu senatu Kirstenu Gillibrandu (D-N.I.), Stejt department je saopštio da je ponovio zahtjev vladama Njemačke, Poljske i Ukrajine, ali je i on odbijen.
Tomas Iazdgerdi, specijalni izaslanik za pitanja holokausta u Stejt departmentu, rekao je da američke diplomate već godinama to pitanje postavljaju članovima kabineta kancelarke Angele Merkel i drugim visokim zvaničnicima, prenosi B92.
Samtra i da bi članovi Kongresa i Bijela kuća trebalo da se ujedine po pitanju deportacije Palija.
“Biće teško, osim ako se ovim pitanjem ne pozabavi viši nivo vlasti, kako bi se ono riješilo”, rekao je.
Palij je, međutim, odbio da komentariše ovu situaciju za Post.
Palij je, kako se navodi, 2003, za Njujok Tajms rekao da je bio prisiljen na službu u “radnom logoru” i da nije učestvovao u ubistvima.
Njemački funkcioneri su američkim kolegama rekli da će primiti samo bivše naciste koji imaju njemačko državljanstvo ili one koje njemačke vlasti krivično gone.
Palij nije Njemac. Rođen je u poljskom selu koje se nalazi na teritoriji današnje Ukrajine.
Međutim, advokat Nil Šer, koji je bio na čelu Kancelarije za posebne istrage od 1982. do 1994. godine, tvrdi da Njemačka ima obavezu da primi one koji su služili bivšim njemačkim vlastima.
Preporučeno
“Samo jedna riječ pada na pamet kada se traži objašnjenje zašto Njemačka ne želi da preuzme te ljude – dvoličnost. Opet izmišljaju glupe razloge zašto neće da prime osobe koje su počinile zločine u ime njemačkog naroda”, rekao je Šer, prenosi Post.
