Video
Pokažete potvrdu kojom dokazujete imunitet i uđete u autobus, na koncert ili u starački dom. Život usred pandemije bi mogao biti mnogo jednostavniji s jednim takvim dokumentom. Osobe koje su ozdravile nakon infekcije koronavirusom, ne bi se više morale pridržavati restriktivnih pravila borbe protiv pandemije. Ali, zar to ne bi stvorilo dvoklasno društvo – s novim privilegijama i diskriminacijom? Što je sa zaštitom podataka?
Ideja o uvođenju legitimacije o imunitetu se pojavila i u nacrtu zakona nemačkog ministra zdravstva Jensa Špana. To je izazvalo negodovanje, i to ne samo u redovima opozicije, već i u vladajućoj koaliciji. Špan je nakon toga krajem aprila odlučio da izbaci tu ideju iz nacrta zakona i za pomoć se obratio Etičkom veću, ekspertskom tijelu od 24 člana – 12 koje bira vlada a 12 parlament – koje raspravlja o komplikovanim društvenim temama.
Antitijela ima, antitijela nema…
Od tada se mnogo toga dogodilo na polju istraživanja koronavirusa. Stručnjaci su u početku bili uvjereni da onaj ko “preleži” bolest stiče imunitet i ne može ponovo da se zarazi. Ali se tokom ljeta pojavilo više izvještaja koji govore o ponovnom zaražavanju i antitijelima koja su “nestala” iz krvi.
U međuvremenu se naveliko istražuje koliko dugo i koliko efikasno imunološki sistem može da “izgradi” vlastitu zaštitu. Početkom septembra, švajcarski virusolog Rihard Neher je za Dojče vele rekao da su “neutemeljene nade da se legitimacijom može jasno utvrditi ko prenosi virus a ko ne”.
Sada i Etičko vijeće u Nemačkoj savetuje da se, s obzirom na trenutno naučno i medicinsko znanje, ne uvodi potvrda o imunitetu ali navode da bi, ukoliko bi uspjele da se eliminišu “neizvesnosti”, legitimacija mogla da bude jedna opcija. To doduše smatra samo 12 članova Vijeća, drugih 12 je skeptično – klasična pat situacija među stručnjacima.
Bez jasne preporuke
Usprkos intenzivnim i kontroverznim debatama, Etičko vijeće ne može objavi kompromisni stav, rekla je novinarima Alena Buju ali je dodala da Vijeće ipak želi otvoreno da objavi svoje različite stavove jer je to i u prošlosti bila “dobra praksa”.Ona se nada da je rezultat 50:50 “signal polarizovanom društvu“, da se stručno i argumentovano debatuje o različitim stavovima i da obije strane imaju valjane argumente.
Za i protiv
Političari su tako dobili “opreznu normativnu orjentaciju”, ako se “situacija s dokazima“ poboljša, dakle naučna saznanja o imunitetu, izjavio je Karl Fridrih Getman u ime članova Vijeća koji podržavaju potvrde.
Ali, “pro” ni u ovoj grupi ne znači podršku za legitimaciju o imunitetu koja otvara sva vrata, pojasnio je ovaj profesor filozofije. Umjesto toga, potvrda bi trebalo da se koristi “u određenim, zakonski regulisanim slučajevima“ – na primjer za posebno ugrožene ljude ili zanimanja, gdje je važan direktan ljudski kontakt.
Grupa koja je za potvrdu o imunitetu smatra da bi država morala da ukine ograničenja slobode građana. Treba takođe prihvatiti određeni rizik, a zloupotrebe sankcionisati novčanim i drugim kaznama, navode oni.
Alternative i nuspojave
Grupa koja je protiv legitimacije odbacuje njeno uvođenje ne samo “zbog naučne nesigurnosti, već i iz moralnih i praktičnih razloga“.
Oni smatraju da bi tako ljudima mogao da bude uskraćen pristup centrima za stručno obrazovanje. A od ljudi koji rade u nekim drugim sektorima, na primjer u medicini, kao čistači, u vrtićima ili školama, moglo bi se možda čak i zahtevati da polože zakletvu.
U načelu se radi o tome da ljudi ne zaraze druge ljude – aspekt vezan za to da li je neko imun ili ne je manje važan, objasnila je profesorika etike Judit Simon. Za to su dovoljni negativni testovi, dodala je ona. Na taj način rodbina može da odlazi u posjetu i pazi na starije ili bolesne.
Osim toga postoji opasnost da će to neke ljude motivisati i na ilegalne radnje. “Na primjer ako se neka osoba zbog teške ekonomske situacije svjesno izlaže rizicima infekcije“, kaže Simon.
Politički protivnici ovog projekta se osećaju potvrđenim odlukom Etičkog vijeća i oštrim rečima naglašavaju svoje odbijanje. Tako je potpredsednik Kluba zastupnika FDP-a, Mihael Teurer govorio o “šamarčini za Spahna“. On kaže da je ta ideja zrela da završi u kanti za smeće. Barbel Bas, potpredsednica Kluba zastupnika SPD-a diskusiju oko ovog pitanja je nazvala “fantomskom debatom“.
Preporučeno
Narednih dana i nedelja savezna vlada će u Berlinu predstaviti svoj plan za suočavanje s pandemijom s početkom jeseni. Još je nejasno hoće li se u njemu spomenuti i potvrde o imunitetu.
