Video
Istraživanja pokazuju da mnogi poslodavci odbacuju ideju ukidanja nekog praznika. Slično razmišljaju i zaposleni: dvije trećine radno aktivnih građana u Njemačkoj protivi se ukidanju praznika.
Jedino se većina penzionera izjašnjava u prilog toj ideji.
Naučnici i njihova računica
Svakoga dana kada se ne radi to državu košta milijarde eura – pokazuju proračuni Instituta za njemačku privredu iz Kelna (IW), koji je blizak poslodavcima. Prema tim proračunima, jedan dodatni radni dan mogao bi da poveća bruto domaći proizvod za čak 8,6 milijardi eura.
„To je u apsolutnim brojkama značajna cifra i mogla bi predstavljati određeno rasterećenje za državni budžet“, kaže Kristof Šröder, ekspert za tržište rada iz IW Kelna.
Učinak jednog dodatnog radnog dana bio bi primjetan u brojnim granama: u industriji, ali i u pojedinim sektorima usluga, dodatni radni dan mogao bi da ima pozitivan efekat.
„Najveći efekat vidio bi se u građevinskoj industriji“, kaže Šröder.
Poslodavci (i u građevini) protiv ukidanja praznika
Zar ne bi, s obzirom na ovakve podatke, privreda trebalo da se zalaže za ukidanje jednog praznika?Ne, kaže, na primjer, Tomas Rajman. On vodi građevinsku firmu ALEA AG u petoj generaciji u njegovom preduzeću za visoko i niskogradnju zaposleno je ukupno 88 radnika.
„Sigurno je tačno da produktivnost raste kada se ukine jedan praznik. Ali pitanje je da li se to zaista pozitivno odražava ili time samo demotivišem zaposlene“, kaže ovaj preduzetnik.
On se čak plaši da bi ukidanjem praznika radnici možda bili skloniji da nadoknade slobodno vrijeme bolovanjem.
Markus Mihel, vlasnik kompanije Meyer-Haake GmbH, smatra da bi neke druge mjere bile mnogo korisnije za podsticanje privrede. On proizvodi medicinske uređaje za domaće i međunarodno tržište – sve „Made in Germany“. Ono što njemu, kao i mnogim drugim preduzetnicima, najviše otežava rad jeste stalno kolebanje i mnoštvo birokratskih prepreka.
„Mislim da bi pravi način da se poveća BDP bio da se stvori osećaj sigurnosti – jasna struktura na koju se može dugoročno osloniti“, naglašava on. Preduzećima, kaže, treba dati podsticaj da ulažu i šire proizvodnju.
„Isto važi i za poslodavce i za zaposlene: ako imate radnike koji se osjećaju sigurno i koji su motivisani, oni će rado i predano raditi.“
Slično razmišlja i Luc Vajler, čija firma „Klimasfalt“ uglavnom posluje u oblasti izgradnje puteva. Iako ima pune ruke posla, ne vjeruje da bi dodatni radni dan imao smisla za njegovu firmu:
„Mi uvijek računamo s 220 radnih dana. U posljednje vrijeme taj broj je pao na 215, jer su dani bolovanja porasli za pet dana.“
Ako bi sada jedan praznik bio ukinut, situacija se, po njegovom mišljenju, ne bi poboljšala: „To je naporan posao i potrebno je vrijeme za oporavak.“ Osim toga, naglašava: „Sindikati će taj dan ponovo uzeti nazad – bilo kroz novac, bilo kroz radno vrijeme. Ne vjerujem da će to nešto donijeti.“
Sindikati žele još praznika
Stav sindikata o ukidanju praznika je, u stvari, veoma jasan – i ide čak u potpuno suprotnom pravcu:
„Nije tajna da bismo rado uveli još jedan dodatni praznik“, kaže Mihael Rudolf iz Njemačke konfederacije sindikata za pokrajine Hesen i Tiringija. Kao mogućnost pominje, recimo, praznik povodom Dana žena ili Dan oslobođenja od fašizma.
Rudolf naglašava da zaposlenima nije potrebno manje, već više vremena za odmor. Zato rasprave o ukidanju praznika nailaze na nerazumijevanje: „To ljuti zaposlene. Zato smo jasno protiv pooštravanja radnih uslova ili ukidanja praznika.“
Bavarska 14 dana, Hesen 10 dana
Ali u pitanju nije samo rasprava o mogućem ukidanju jednog državnog praznika – već i nejednaka raspodjela praznika, koja u nekim pokrajinama izaziva negodovanje. Tako u Bavarskoj ima čak 14 dana praznika – najviše u cijeloj Njemačkoj, dok ih u Hesenu ih ima samo deset.
Preporučeno
Razlog za to leži u činjenici da je u većini njemačkih pokrajina praznik ili Dan reformacije 31. oktobra ili Svi sveti 1. novembra. Samo u Hesenu i Berlinu oba dana su radna, a prodavnice ostaju otvorene. Međutim,u Berlinu je već nekoliko godina Dan žena praznik.
