Video
“Ponovo pozivamo Srbiju da se pridruži međunarodnim sankcijama kako bi Rusija odgovarala za zločine i kršenja koje je počinila u Ukrajini”, ukazao je Stejt department.
Istaknuto je da Amerika neće prekinuti sa sankcionisanjem saradnika Rusije.
“Sjedinjene Države su preduzele i nastaviće sa preduzimanjem koordinisanih poteza protiv onih koji pomažu Kremlju – zaobilazeći sankcije i mjere kontrole izvoza. Sjedinjene Države, njihovi saveznici i partneri, ujedinjeni su u podršci Ukrajini koja se suočava sa neopravdanim ruskim ratom – uključujući i jače napore usmjerene protiv izbjegavanja sankcija”, precizirano je u odgovoru.
Pitanja na koja je, međutim, odgovor izostao bila su kako se takvoj praksi može stati na put – i da li će protiv srpskih kompanija ili, pak same Srbije, biti primijenjene neke konkretne mjere ukoliko se nastavi izvoz spornih dobara i roba Ruskoj Federaciji.
Prema nedavno objavljenom istraživanju, više srpskih kompanija u Rusiju izvoze robu i dobra takozvane dvostruke namjene.
Nalaze se na meti zapadnih sankcija pošto se mogu koristiti za rusko naoružanje – upotrebljeno pri invaziji na Ukrajinu.
Roba dvostruke namjene, na šta ukazuje i naziv, može se koristiti u vojne i civilne svrhe.
Izvoz se, kako u istraživanju navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), obavlja uprkos obećanju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Srbija neće služiti kao kanal za zaobilaženje sankcija koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija.
Carinske evidencije iz baza podataka međunarodne trgovine koje je analizirao RSE pokazuje da su srpske kompanije isporučile najmanje 71,1 milion dolara sankcionisane robe dvostruke namjene u Rusiju otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, februara 2022.
Analizirane pošiljke obuhvataju elektroniku i drugu opremu koju su Sjedinjene Države i EU, u svojoj kaznenoj politici, kategorisale kao prioritetne zbog njihove upotrebe za rusko naoružanje raspoređeno u Ukrajini.
Srbija, iako kandidatkinja za članstvo i država koja 10 godina pregovara o članstvu u Evropskoj uniji – još se nije usaglasila sa kaznenom politikom prema Rusiji, na šta je zapadni partneri učestalo podsjećaju.
Na tom tragu je i odgovor Evropske unije Glasu Amerike, povodom izvoza dobara i roba Rusiji, koja se nalaze na crnoj listi SAD i EU.
“Srbija treba da nastavi sa jačanjem napora protiv zaobilaženja sankcija. Iako ne komentarišemo konkretne slučajeve, pomno pratimo sva dešavanja. Kako je navedeno u najnovijem izvještaju o napretku na putu proširenja – Srbija bi hitno trebalo da poboljša usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uključujući i primjenu restriktivnih mjera”, navedeno je u odgovoru portparola Evropske komisije Petera Stana Glasu Amerike.
Stano je podsjetio i na boravak specijalnog izaslanika Evropske unije za primjenu sankcija Dejvida O’ Salivena, tokom maja u Beogradu, kada su srpski carinski organi su preduzeli konkretne korake u vezi sa pitanjima koja je izaslanik pokrenuo.
„To obuhvata i konkretne akcije za jačanje izvozne kontrole. U toku je bliska saradnja i razmjena informacija između vlasti EU i Srbije na tehničkom nivou“, rekao je Stano za Glas Amerike.
Preporučeno
Dejvid O’ Saliven je krajem oktobra Srbiju i Tursku označio državama koje su, kako je rekao, najviše razočarale zbog neuvođenja sankcija Rusiji.
