Video
Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Vašingtonu.
Međutim, prema zapadnim zvaničnicima upoznatima s planom, Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.
Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi se Tramp mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.
Američki ministar obrane Pete Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.
Sir Keir će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.
Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpun pregled situacije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski avio-prostor i omogućili komercijalni letovi.
Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.
Plan koji su izložili zapadni zvaničnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Šanije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.
Nakon sastanka u Parizu, Sir Keir izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.
“Poenta zaštitnog mehanizma bila bi osigurati da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije”, rekao je jedan zapadni zvaničnik.
Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.
Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne smije direktno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.
Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.
Evropski zvaničnik rekao je za The Telegraph da bi NATO takođe morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.
Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.
U srijedu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je bivši američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.
“Nažalost, predsjednik Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacijskoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.
Preporučeno
Tramp je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države.”
