Video
BBC je analizirao koji su ključni izazovi sa kojima će se suočiti lideri Alijanse na samitu.
Izbjeći eskalaciju rata u Ukrajini
Vojni savez koji se sastoji od 30 država članica, od koje tri imaju nuklearno naoružanje (SAD, Velika Britanija i Francuska), ne želi da uđe u rat sa Rusijom. Putin stalno ponavlja da ima veliki nuklearni arsenal i da bi čak i najmanji konflikt mogao da dovede do eskalacije.
To znači da najveći izazov za NATO ostaje kako da pomogne Ukrajini da se odbrani od ruske invazije, a da ne bude i sam uvučen u borbe.
Na samitu u Madridu će morati da se razmotri koliku vojnu pomoć Alijansa može da pruži Ukrajini i još koliko dugo.
Održavanje jedinstva oko Ukrajine
Da je Rusija napala samo Donbas, a ne cijelu Ukrajinu sa tri strane, moguće je da ne bi bilo tolikog jedinstva među zapadnim zemljama.
Šest setova sankcija EU ozbiljno ugrožavaju rusku ekonomiju, a Njemačka je prekinula izgradnju Sjevernog toka 2, koji bi doveo ruski gas do sjevera Njemačke.
Međutim, postoje podjele unutar Zapada oko toga do koje mjere treba kazniti Rusiju i koliku štetu mogu da istrpe zapadne ekonomije. Njemačku optužuju da odugovlači sa isporukom oružja Kijevu, dok je Mađarska, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, odbila da obustavi kupovinu ruske nafte. To će sigurno biti jedna od tema samita.
Bezbjednost baltičkog regiona
Baltički region prijeti da postane glavna tačka sporenja NATO i Rusije. Ovog mjeseca je Moskva uvela kontramere Litvaniji, nakon što su vlasti u Viljnusu obustavile uvoz gasa, nafte i struje iz Rusije.
Takođe, premijerka Estonije Kaja Kalas je kritikovala NATO da nije bio dovoljno pripremljen za ruski napad na Ukrajinu i upozorila je da Moskva može da „izbriše Estoniju sa mape“.
Članstvo Finske i Švedske
Obje zemlje su duboko zabrinute zbog ruske invazije i zbog toga su odlučile da odustanu od vojne neutralnosti i pridruže se NATO, koji ih dočekuje raširenih ruku.
Međutim Turska, koja je članica Alijanse od 1952. blokira članstvo Finske i Švedske, jer ih optužuje za prijem kurdskih izbjeglica koje Istanbul označava kao teroriste.
Ipak, zbog važnosti obje zemlje za NATO, očekuje se da će biti učinjeno sve kako bi se one pridružile savezu.
Povećanje budžeta za odbranu
Trenutno, članice NATO su obavezne da izdvoje dva odsto godišnjeg BDP za sektor odbrane, ali to ne čine sve.
Nedavno istraživanje stokholmskog Instituta za mir je pokazalo da SAD troši 3,5 odsto BDP na odbranu, Velike Britanija 2,2 odsto, Njemačka svega 1,3, dok obaveznu granicu od dva odsto nijesu dostigle ni Italija, Kanada, Španija i Holandija.
Preporučeno
Rusija odvaja 4,1 odsto godišnjeg BDP na vojno odbrambeni sistem.
