Video
Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, REM ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima, opisao je on političku situaciju u Srbiji.
Picula je rekao da je svoj izvještaj pisao u uslovima koji su podrazumijevali nediplomatske prakse, neutemeljene optužbe, manipulacije i lične napade.
„Uprkos tome, ovom poslu sam pristupio profesionalno, s najboljim namjerama, čvrsto vjerujući u otvorenost zajedničkog evropskog projekta, transformišući potencijal pridruživanja Evropskoj uniji, te koristi koje donosi građanima zemalja članica, ali i država kandidatkinja“, rekao je on.
Tonino Picula je iznio svoju analizu aktuelne političke realnosti u Srbiji.
„A ta politička realnost je izuzetno složena već duže vrijeme, pogotovo u posljednjih šest mjeseci. Pad nadstrešnice u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragični simbol sistemske korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane. Danas raspravljamo o situaciji u državi u kojoj izborno zakonodavstvo ima ozbiljne nedostatke. Mediji uglavnom nisu slobodni ni dostupni svima, u kojoj regulatorno tijelo za medije ne funkcioniše, pravosuđe selektivno dijeli pravdu, a one koji ukazuju na probleme izlaže javnim napadima“, rekao je Picula.
Jednako tako, lični podaci onih koji protestuju se objavljuju javno.
„Protiv njih se koriste neidentifikovana ilegalna sredstva, što onda istražuju ruske službe. Građani Evropske unije se privode i protjeruju iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice Evropske unije i njihove predstavnike optužuje da stoje iza takozvane obojene revolucije“, rekao je.
Osim toga, Srbija uprono odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem Evropske unije i uvođenje sankcija Rusiji, dodao je.
„Uprkos određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora da savlada. Poboljšanje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavina prava i borba protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom, te potpuno usklađivanje s spoljnom politikom Evropske unije. Nedostaje osiguranje neazvisnosti ključnih institucija, uključujući REM, te potpuno sprovođenje svih preporuka OSCE-a i Vijeća Evrope o izbornoj reformi, u transparentnom i uključivom procesu. Svakako, prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti, sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu“, rekao je on.
Ekonomski podaci, ako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha, jer ni Europska unija nije samo zajedničko tržište, rekao je Picula.
„U posljedjoj deceniji EU je u Srbiji uložila milijarde eura, ali i javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije, uglavnom, to ne reflektuje. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima, koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavci. Takvi ugovori, osim ekonomskog, imaju i direktan politički uticaj“, dodao je.
Za ovakvu situaciju i Evropska unija mora preuzeti i svoj, svakako manji dio odgovornosti, rekao je Picula.
„Od političkih poruka svrha o napretku vladavine prava, bilateralnih trgovinskih sporazuma najvećih članica, do veoma niskih stopa ulaganja evropskog novca tamo gdje donosi najveću transformacijsku korist, jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije“, ocijenio je on šta EU treba da uradi.
Obratio se komesarki za proširenje Marti Kos i rekao da je posalala neke važne poruke u Srbiji.
„U isto vrijeme, zaista neuvjerljivo zvuče izjave lidera Srbije o formalnoj posvećenosti evropskim integracijama, dok ove nedjelje planira put u Moskvu i nove energetske sporazume s Rusijom, a na vidiku nema potrebnih reformi ključnih za uspješan evropski put. Na kraju krajeva, pristupanje Uniji prije svega odgovornost je zemlje članice, a ne alibi kojim se izbjegava vlastita odgovornost za probleme u državi“, rekao je Picula.
On se obratio srspskim studentima koji trče do Strazbura, potom do Brisela.
Preporučeno
„Cijenim njihovu požrtvovnost i borbu. Njihove poruke jasno čujem od samog početka i u izvještaju naglašavam iste ciljeve za koje se i oni zalažu. Budući da oni kao mladi ljudi predstavljaju budućnost svoje zemlje, odnos vlasti prema njima govori puno više nego bilo koji stranački programi o budućnosti. Evropski parlament, kao institucija koja na kraju procesa glasuje o sporazumu o pristupanju, ostaće najglasniji govornik proširenja. Ali želimo da taj proces bude temeljen na zaslugama, stvarnim reformama i jasnoj usklađenosti s evropskim vrijednostima i geopolitičkim pozicijama Evropske unije“, zaključio je.
