Čak i ako čovečanstvo drastično smanji zagađenje iz fosilnih goriva, više od trećine pješčanih plaža na svijetu će nestati, što će veoma dramatično uticati na život ljudi u priobaljima i ekonomije brojnih zemalja, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

„Pješčane plaže su često posljednja linija odbrane od obalskih oluja i poplava i bez njih će uticaj ekstremnih vremenskih prilika biti još gori“, rekao je predvodnik studije Mikalis Vusdukas, stručnjak sa Istraživačkog centra Evropske komisije.

Bogatije zemlje već planiraju velike odbrambene sisteme, ali većina drugih zemalja ne mogu da preduzmu toliko inženjerske poduhvate, što zbog logističkih, što zbog finansijskih razloga.

Australija bi mogla da bude najteže pogođena sa više od 15.000 kilometara pješčanih plaža nestalih u narednih 80 godina. Slijede je Kanada, Čile i SAD.

Preporučeno

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

ĐEKA ZA STANDARD: Ujedinjenje svih Albanaca bilo bi dobra stvar, ali su trenutno male šanse za to

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Pješčane plaže čine trećinu globalne obale, veoma često u gusto naseljenim područjima.