Nemačka je jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine u ratu protiv Rusije – i jedan od najvećih donatora vojne pomoći. Ali, prema izvještaju Frankfurter Alegemajne Zontagscajtunga (FAS), to se sada mijenja: prema aktuelnom planiranju budžeta, zbog štednje – njemačka vlada neće Ukrajini odobravati bilo kakvu novu pomoć.

Njemačka vlada je upravo, na jedvite jade, dogovorila novi budžet za 2025. Ali u njemu je rupa od preko 12 milijardi eura, koje bi onda trebalo uštedjeti iz tekućeg budžeta.

Kako piše FAS, pozivajući se na dokumente i mejlove, kao i na razgovore iz više izvora savezne vlade, Kijevu može biti isporučena samo vojna pomoć koja je već odobrena. Međutim, po želji saveznog kancelara Olafa Šolca, novi zahtjevi više neće biti odobravani.

Ministar finansija Kristijan Lindner uputio je 5. avgusta pismo ministru odbrane Borisu Pistorijusu i ministarski inostranih poslova Analeni Berbok u kojem se se navodi da se „nove mjere” mogu preduzeti samo ako je „finansiranje obezbijeđeno” u budžetskim planovima za ovu i naredne godine. Pritom treba osigurati da se poštuju gornje granice.

Potvrda iz Odbora za budžet u Bundestagu

Stopiranje nove pomoći je već na snazi, jer su za tekuću godinu već planirana sredstva u iznosu od oko osam milijardi eura. Maksimalni limit za sljedeću godinu je četiri milijarde eura i to je već prebukirano. To znači da se jedan raspoloživi sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T ne može finansirati, piše FAS.

Kako piše FAS, potvrda o tome stigla je iz Odbora za budžet u Bundestagu. Andreas Švarc (SPD) stručnjak za budžet i odbrambenu politiku rekao je za list da se u ovom trenutku za Ukrajinu „ne izdaju nove porudžbine“ jer se one više ne finansiraju. Ograničenje pomoći Ukrajini potvrdio je i budžetski političar CDU Ingo Gedešens:
„Olaf Šolc i njegova vlada preko noći su zamrzli finansijsku, a time i vojnu podršku Ukrajini“.

Lindner se oslanja na prihod od ruskih kamata

Međutim, Lindner ne očekuje nagli prekid finansijsko-vojne pomoći Ukrajini. Prema pisanju FAS-a, umjesto iz budžeta Njemačke, novac će ubuduće dolaziti iz profita od zamrznute ruske imovine.

Prema vladi SAD, od ruskog napada na Ukrajinu u zapadnim zemljama zamrznuto je oko 280 milijardi američkih dolara (oko 260 milijardi eura) sredstava ruske centralne banke, od čega veliki dio – prema podacima Komisije EU oko 210 milijardi eura – u Evropskoj uniji.
Na samitu G7 u junu u Italiji dogovreno je da se kredit od 50 milijardi dolara za Ukrajinu finansira od kamata na ovaj zamrznuti ruski novac.

Iako ostaje nejasno kada odluka G7 može biti sprovedena – zbog velikih birokratskih i pravnih problema – EU je saopštila da je krajem jula Ukrajini već uplatila prvu tranšu od 1,5 milijardi eura od ruskih kamata.

Preporučeno

NOVA RAČUNICA ZA SMJENU: Mandić pred najneizvjesnijim glasanjem do sada

Brković priveden u Sud za prekršaje zbog kršenja Zakona o zabrani diskriminacije

Spriječen mogući napad na KAŽANEGRU u Budvi: Građani savladali stranog državljanina sa repetiranim pištoljem

LAKOVIĆ: Sinu ću objasniti da treba da prekinemo porodičnu tradiciju navijanja za Crvenu zvezdu

SAMARDŽIĆ ZA STANDARD: Unutrašnje podjele mogu postati prepreka na putu ka EU, Hrvatska i formalno može uticati na pregovore

“Draško, kako ćeš ti da budeš pogubljen”: Jeziva prijetnja glavnom i odgovornom uredniku TV E

Novinska agencija AFP citirala je izvore iz njemačkog ministarstva finansija koji su rekli da savezna vlada radi „unutar G7 i EU na otvaranju kratkoročnog instrumenta finansiranja Ukrajine u vrijednosti od 50 milijardi dolara korišćenjem zamrznute ruske imovine“. „Bilateralna njemačka pomoć ostaje na najvišem nivou, ali se oslanja na efikasnost ovog instrumenta“.