Video
Prijedlog je podnijet jer se Srbija, kako ističu, ne usklađuje sa viznom i spoljnom politikom EU. Prijedlog je imao podršku i poslanika vladajuće koalicije i poslanika opozicije, prenosi raša tudej Balkan.
Zahtjev su podnijeli poslanici dvije najveće stranke vladajuće koalicije, Jeoren van Vijngarden iz Narodne stranke za slobodu i demokratiju i Sjord Sjordsma iz Demokrata 66. Međutim, prijedlog je pokrenuo predstavnik opozicije.
Holandski poslanik Jeoren van Vajngarden je na Tviteru podijelio da je njegov predlog dobio podršku Predstavničkog doma holandskog parlamenta.
“Predstavnički dom podržava naš prijedlog za stroži pristup Srbiji ako predsjednik Vučić ne podrži sankcije Rusiji. Prekid procesa pridruživanja Srbije EU mogao bi da bude opcija. Nećemo oklijevati da ga iskoristimo”, rekao je Van Vijngarden.
Dan prije pokretanja rezolucije u parlamentu, državni sekretar za pravosuđe i bezbjednost Erik van der Burg odgovarao je na poslanička pitanja Van Vijngardena o povećanoj migraciji kroz Srbiju. On je rekao da vlada “dijeli zabrinutost evropskog komesara Johansona zbog povećanog protoka kroz Srbiju i vidi potrebu da se suprotstavi protoku kroz Zapadni Balkan”, ali i da pozdravlja korake koje je Srbija preduzela u pogledu usklađivanja sa viznom politikom EU i da će nastaviti pratiti razvoj situacije i vršiti pritisak ako je potrebno.
U institucionalnom sistemu Holandije, Parlament ima mandat da daje smjernice Vladi za vođenje spoljne politike. Na primjer, kada je Holandija blokirala otvaranje pregovora sa Albanijom , inicijativa je potekla iz parlamenta.
Rezolucija holandskog parlamenta poziva na suspenziju bezviznog režima za Srbiju putem mehanizma za hitno kočenje najkasnije do marta 2023. godine, kako se navodi “s obzirom da Srbija sve više podriva spoljnu politiku EU zbog dobronamjernog odnosa prema Rusiji i nepoštovanje sankcija EU, ali i neusklađenost viznog režima, zbog čega je tokom 2022. veliki broj iregularnih migranata prešao u EU iz Srbije”, piše B92.
Preporučeno
Prema Ugovoru iz Lisabona, u Evropskoj uniji postoje dvije vrste ove procedure. Jedan koji se odnosi na Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku i drugi koji se primjenjuje u drugim oblastima, poput saradnje u borbi protiv kriminala i socijalne sigurnosti.
