Video
Piše
Dragan Bursać
Kome trebaju matematika i pozorište pored živih četnika
Kažem, potpuno legalno u dijelu zemlje koji svoje utemeljenje gradi na tekovinama genocida, masovnih zločina, etničkog čišćenja, urbicida, elitocida zapatilo se ni više, ni manje nego 16 četničkih organizovanih kolektiva.
Dakle, ne 16 matematičkih, ne 16 medicinskih, ne 16 obrazovnih, ne 16 ekoloških, ne 16 partizanskih, ne 16 porodiljskih, ne 16 filmskih, ne 16 pozorišnih, ne 16 altruističkih, ne 16 humanitarnih, ne 16 udruženja dobrovoljnih davalaca krvi…
Ne!
Šesnaest fašističkih udruženja. Ponavljam, legalno registrovanih.
A kako da ih ne registruju, kad makar 70 posto RS-a baštini četničke tekovine, kad se skupštinski poslanici u ovom entitetu dijele na čeničke unuke i praunuke i nekakve crvene partizanske izdajnike i bandite.
I šta će entitetu tom i takvom pozorišta, matematičke olimpijade, kad se dobro, vrlo dobro, odlično čak živi od četničanja na svakom koraku – od pomenute Skupštine, preko nižih institucija, do običnog puka kome su Draža Mihailović, Radovan Karadžić i Ratko Mladić uzori, heroji i poster-zvijezde.
Četnici imaju vlast, posao, moć, ugled, uticaj, prestiž, a matematičari, profesori, umjetnici, tzv. kulturni radnici su trošak, socijalni slučajevi i ideološki otpad u takvoj konstelaciji snaga.
Drugo ubistvo Mladena Stojanovića
Na koncu ili prije kraja konca obrazovni sistem je skrojen od prekrajanja povijesti po kojoj su partizani bili “neki ljudi iz šume”, “krvavi komunisti”, “ljubitelji balija” a četnici “prvi evropski gerilici”, “autentični pokret otpora” i slične ublehe, kojima se kljukaju djeca u manjem bh. entitetu po uzoru na obrazovni sistem Srbije.
A to što su četnici zatrli sve nesrpsko stanovništvo od istoka Bosne do Zagore i Dalmacije u Drugom svjestkom ratu i što su počinili najmračnije zločine zaključno sa genocidom u ovom ratu, hej to im je samo plus u ovm nakaradnom društvu, koje baš te šovenske monstruozne vrijednosti propagira i koje je i nastalo na direktnom zatiranju drugog i drugačijeg.
Pa neće im heroj biti doktor Mladen Stojanović, prijedorski liječnik, teniser, narodni heroj, partizan!? Njega i takve kao on, četnici su likividrali u Drugom svjetskom ratu, a danas i ako se pojave, a pojavljuju se da se mogu prebrojati na prste jedne ruke, njih se etiketira kao idajnike, autošoviniste, bijednike i ološ koga treba protjerati iz te i takve “slobodarske” Republike Srpske.
E sad, na koncu, 16 četničkih udruženja predstavljaju neku vrstu ideološke, ospoljene mreže kojom se daje i pravi predizborna legitimaciona mapa u savkom ćošku ovog entiteta, a to je opet osnovni etalon za dobijanje lokalnih izbora.
Neočetnik Dodik?
Profesor Slavo Kukić u izjavi za Klix.ba dobro je zapazio jednu stvar, jedan detalj.
On kaže: “Uostalom, o kakvoj budućnosti se radi govori masa drugih detalja. Onda se četnički pokreti i organizacije mogu smatrati samo logičnom posljedicom svih tih detalja koje personificira Milorad Dodik i onda mnogi drugi oko njega iz interesnog, političkog i ideološkog kruga”.
To što je Dodik preoteo četničku palicu od SDS-a ne govori ništa novo o entitetu, ali kaže nešto o redistribuciji četničke moći. Pa će tako i na ovim, lokalnim izborima onaj ko najbolje spoji izmaštanu nominalnu socijademokratiju sa nacionalizmom – čitaj nacional-socijalizam ili skraćenio nacizam, e taj će dobiti izbore u RS-u.
Jednostavnije rečeno – kome na ulazu u lokalnu prćiju bude četničkom oku ugodniji poster svetog jedinstva Dodika, Mladića i čiča Draže, taj p(o)staje načelnik lokala.
Živi bili pa vidjeli.
Eh, da ih je više
Ali ima tu jedan, mnogo veći problem, ako je to sad ikome više uošte i problem, a to je ta prokleta legalnost četničkih pokreta, njih 16.
Jer, zašto da ne budu legalni, ako u državi u kojoj je počinjen genocod ne postoji Zakon o zabrani negiranja zločina i genocida. Zašto četnici ne bi bili legalni legalni, kad se zločinci iz ovog rata smiju narodu sa bilborda, mašu ljudima sa TV-a, uključuju se uživo u emisije, promoviraju knjige, predaju na fakultetima, sjede u skupštinskim klupama, traže doživotna primanja za osnivanje Republike Srpske (sic!), kažem u takvoj atmosferi, nikakav problem nije onda nakaradno postojanje čak 16 četničkih pokreta.
Autoru ovih redova javilo se jako puno lokalnih četnika sa prijetećim porukama, što je manje važno. Važnije je da isti ti neočetnici kažu kako je malo 16 udurženja i da će ako treba u RS-u biti napravljeno još mnogo više takvih nakarada.
I kao rijetko kad autor ovih redova se složio sa četnicima, jer izgleda u ovoj zemlji treba da uđe voda u uši ili da kažem, treba četnička kama da dođe do grkljana, e kako bi iz stražnjice u glavu došlo ljudima, pa da ako treba i zazovu Međunarodnu zajednicu ne bi li ukinula ovu bruku i sramotu. Drugačije ne ide, a čini se da je trenutno 16 mali broj za ova udruženja.
Nego, kako bi vi nazvali tvorevinu koja javno i legalno njeguje tekovine fašizma, ultranacionalizma, masovnih zločina i genocida, a čije je civilno i vojno rukovodstvo bilo diretno odgovorno i presuđeno za realizaciju istih tih tekovina?!
Na kraju, treba biti potpuno korektan pa saopštiti nazive i sjedišta četničkih udruženja:
1. Organizacija Ravnogorskog četničkog pokreta
Adresa: Stari Grad br. 69, Trebinje
Ovlašteni predstavnik: Savo Spaić
Registracioni ured: Osnovni sud Trebinje
2. Udruženje četničkog ravnogorskog pokreta
Adresa: Vidovdanska 53, Banja Luka
Ovlašteni predstavnik: Nedjo Ošap
Registracioni ured: Osnovni sud Banja Luka
3. Ozrenski četnički korpus “Cvijetin Todić” Striježevica – Doboj
Adresa: Striježevica, Doboj
Ovlašteni predstavnik: Radenko Milovanović
Registracioni ured: Osnovni sud Doboj
4. Udruženje veterana Četničkog ravnogorskog pokreta Republike Srpske
Adresa: Bijeljina, Bijeljina
Ovlašteni predstavnik: Stojan Nikolić
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
5. Udruženje veterana Četničkog ravnogorskog pokreta Semberije
Adresa: Bijeljina, Ul. Jovana Dučića Br. 4, Bijeljina
Ovlašteni predstavnik: Mlađo Kalajdžić
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
6. Srpski četnici Odred Cvijetin Todić Doboj
Adresa: Srpskih Sokolova 2/205, Doboj
Ovlašteni predstavnik: Ilija Burić
Registracioni ured: Osnovni sud Doboj
7. Ravnogorski pokret otadžbine Srpske Istočno Sarajevo
Adresa: Pale
Ovlašteni predstavnik: Dušan Sladojević
Registracioni ured: Osnovni sud Sokolac
8. Ravnogorski pokret Semberija iz Velike Obarske
Adresa: Velika Obarska – prostorije Mjesne zajednice, Bijeljina
Ovlašteni predstavnik: Drago Tanacković, Milan Mihajlović
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
9. Ravnogorsko-romanijski pokret Sokolac
Adresa: Jove Jankovića bb, Sokolac
Ovlašteni predstavnik: Goran Dobrilović, Veljko Papić, Danko Vukojčić
Registracioni ured: Osnovni sud Sokolac
10. Narodni ravnogorski pokret
Adresa: Bijeljina, Ulica 27. marta 100, Bijeljina
Ovlašteni predstavnik: Milan Majdančević
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
11. Nevladina organizacija “Ravnogorski pokret Šekovića i Osmaka”
Adresa: Papraća Bb, Šekovići
Ovlašteni predstavnik: Željko Ristić
Registracioni ured: Osnovni sud Sokolac
12. Ravnogorski pokret Čajniče
Adresa: Čajniče, Čajniče
Ovlašteni predstavnik: Darko Mašić
Registracioni ured: Osnovni sud Trebinje
13. Ravnogorski pokret gradski odbor Doboj
Adresa: Kralja Aleksandra 56, Doboj
Ovlašteni predstavnik: Jovo Vukeljić
Registracioni ured: Osnovni sud Doboj
14. Ravnogorski pokret srbskih zemalja Ugljevik
Adresa: Ugljevik, Ulica Ćirila I Metodija Br. 1, Ugljevik
Ovlašteni predstavnik: Zoran Lukić
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
15. Ravnogorski pokret Ugljevik
Adresa: Ugljevik, Trg Draže Mihailovića Broj 20, Ugljevik
Ovlašteni predstavnik: Aleksa Benović
Registracioni ured: Osnovni sud Bijeljina
16. Ujedinjeni ravnogorski pokret otadžbine srpske
Adresa: Karađorđeva 386/C, Banja Luka
Ovlašteni predstavnik: Slobodan Marić
Preporučeno
Registracioni ured: Osnovni sud Banja Luka
