Video
Ruski predsjednik je rekao: „Slažemo se sa prijedlozima za primirje, ali naš stav se zasniva na pretpostavci da će primirje dovesti do dugoročnog mira“.
Taj mir mora adresirati „korijenske uzroke“ sukoba, rekao je on na konferenciji za novinare, koju je održao sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.
Ruski lider je više puta isključio mogućnost privremenog primirja bez garancija da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Takođe je naglasio da Rusija neće vratiti teritorije koje je zauzela iz Ukrajine.
Putin je rekao da je generalno podržao američki plan za 30-dnevno primirje, „ali postoje nijanse“.
Dodao je da ostaju „ozbiljna pitanja“ u vezi s tim kako će primirje biti sprovedeno i ko će njime upravljati, te je istakao da ruske snage napreduju duž „praktično“ cijelog fronta.
Njegove izjave dolaze pred sastanak sa američkim izaslanikom Stivom Vitkfom koji će se održati večeras u Moskvi.
Vladimir Putin je imao tri opcije: da prihvatiti prijedlog za primirje, ali da izgubi aktuelnu prednost na bojnom polju; da ga odbije, ali da rizikuje da naljuti Donalda Trampa; ili da pokuša da odugovlači kako bi nastavio da ratuje što duže.
On je izabrao treću opciju.
Hvaleći američkog predsjednika i ideju o zaustavljanju rata, nada se da će ostati u dobrim odnosima s Trumpom.
Međutim, njegovo isticanje “nijansi” koje treba razmotriti trebalo bi da bude crvena zastava.
Ovo je klasična ruska pregovaračka taktika – kako bi svaki diplomata koji je bio u prostoriji sa Sergejem Lavrovom mogao potvrditi.
Razbijajući svaki prijedlog na beskonačan broj dijelova, pokušavaće da izgleda kooperativno dok igra na vrijeme, usmjeravajući pregovore u ćorsokak, pokušavajući da iskoristi činjenice na terenu kako bi iznudio maksimalne moguće ustupke, ocjenjuje The Telegraph.
Donald Tramp i njegov kabinet sada se suočavaju sa testom hrabrosti i kredibiliteta.
Mogu da ignorišu Putinove izgovore o “nijansama” i zahtijevaju da odmah naredi primirje – to je, na kraju krajeva, potpuno u njegovoj moći.
To bi značilo pokazivanje vrste nestrpljenja i prisile koju su koristili prema Volodimiru Zelenskom: primjena sankcija “do kosti”, kako je prijetio senator Lindzi Grejm, ako ne bude poslušao; udariti Kremlj sa dva metra drva, kao što je general Kellogg hvalio da je radio s Ukrajinom.
Ili mogu da se upuste u Putinovu mukotrpnu diskusiju o detaljima.
Putin je već dao naznaku karata koje će pokušati da igra tokom tih pregovora.
Tvrdio je da su ukrajinske trupe opkoljene u Kursku i rekao da nemaju izlaza osim smrti ili predaje – i pozvao ukrajinsku vladu da razmotri sudbinu svojih vojnika. Snažno impliciranje bilo je da bi trebalo da budu prisiljeni da se predaju, a ne da im bude dozvoljeno da napuste rusku teritoriju.
Takođe je jasno stavio do znanja da neće dozvoliti da primirje važi u Kursku – nema namjeru da Ukrajincima ostavi tu pregovaračku kartu.
Pojavio se i zahtjev da se Ukrajini zabrani mobilizacija trupa tokom predložene 30-dnevne primirje. Ukrajina stalno regrutuje i mobilizuje, pa ovo izgleda kao zahtjev da se Kijevu uskrati mogućnost da se pripremi za obnavljanje sukoba nakon tih 30 dana.
I tvrdio je da Rusija ima prednost na svim frontovima – efektivno pitajući zašto bi Rusija sada prestala da se bori.
Preporučeno
Prevedeno s Putinovog jezika: “Ako želite da zaustavim nasilje, bolje da imate stvarno veliki štap u zamjenu”.
