Po prvi put za skoro 13 godina svog premijerskog mandata, Edi Rama suočava se s ozbiljnim pritiskom. Već više od mjesec dana hiljade Albanaca svakodnevno protestuje na ulicama i zahtijeva Raminu ostavku. Njega i njegovu vladu optužuju za korupciju. Mnogi demonstranti smatraju da vlast više ne donosi odluke u interesu svojih građana, već kako bi se održala na vlasti i proširila svoju moć.
Ipak, iako su protesti dijelom direktno usmjereni protiv njega i njegove politike, i iako mu demonstranti svakodnevno ispred kabineta skandiraju „Podnesi ostavku!“, čini se da te kritike albanskog premijera ne dotiču. U intervjuu za DW, na marginama Konferencije o biznisu i inovacijama r26 u Bohumu 1. juna ove godine, Rama političku situaciju komentariše riječima: „Nema gubitka povjerenja u Albaniji”.
Aktuelne proteste opisuje ne kao „problem za Albaniju”, već kao „divan primjer slobode i demokratije na djelu”. Za Ramu, masovni protesti ispred njegove kancelarije u centru Tirane pokazuju koliko je zemlja napredovala tokom posljednjih nekoliko decenija. Na kraju krajeva, kako kaže, komunistički režim je nekada, tokom diktature, zbog protesta na istom tom bulevaru ubijao ljude.
„Nema privatizacije“
Povod za proteste, koji u suštini predstavljaju izlazak nagomilanog nezadovoljstva građana političkim establišmentom, jeste planirana izgradnja luksuznih odmarališta u području delte Vjosa–Narta. Taj dio jadranske obale, uglavnom nerazvijen i djelimično zaštićen kao rezervat prirode, svake godine služi kao usputna stanica za milione ptica selica, a dom je i rijetkim vrstama, poput sredozemne medvjedice i flamingosa. Upravo je flamingos dao ime protestnom pokretu – ,,Flamingo revolucija”. Ipak, strane investitore privlači upravo činjenica da je taj kraj gotovo netaknut.
U toku su planovi za izgradnju više luksuznih odmarališta na ranije nenaseljenom ostrvu Sazan, kao i duž obale. U projekte su, između ostalih, uključeni Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, i njegova investiciona kompanija Affinity Partners. Očekuje se da će u to područje biti uloženo više od četiri milijarde eura stranih investicija.
,,Borim se da u Albaniju dovedem direktne strane investicije. Borim se za građevinske projekte koji neće biti od velike koristi samo za Albaniju, već i za Evropu”, kaže Rama.
Taj projekat prvi put je postao poznat javnosti 2024. i od samog početka izazvao je kritike, posebno među ekolozima. Aktuelni protesti rasplamsali su se prije otprilike mjesec dana, nakon što je ograđen dio obale koji je ranije bio otvoren za javnost.
Demonstranti optužuju premijera Ramu da daje prednost interesima stranih investitora u odnosu na interese sopstvenih građana i da korak po korak privatizuje javni prostor. Rama u intervjuu za DW odbacuje te optužbe:
„Nema privatizacije javnih prostora. To je vrlo jednostavno – to se ne dešava. To je laž”.
Rama često oštro reaguje na kritička pitanja novinara, pa je tako bio pomalo oštar i u odgovorima za DW. Kaže da ne mora da garantuje da javni prostori neće biti privatizovani, jer je, kako tvrdi, samo pitanje pogrešno – nema nikakvih naznaka da se tako nešto planira.
Između budućnosti i rasprodaje
Albanija trenutno vodi žestoku raspravu o tome gdje povući granicu između neophodnih ulaganja u budućnost zemlje i rasprodaje njenih prirodnih bogatstava. „Albanija nije na prodaju” jedan je od glavnih slogana protesta.
Posljednjih godina turizam je postao jedan od ključnih stubova albanske ekonomije. Svjetski savjet za putovanja i turizam procjenjuje da turizam čini oko četvrtine bruto domaćeg proizvoda Albanije kada se uračunaju i indirektni efekti, poput lanaca snabdijevanja i građevinskog sektora.
Rama u intervjuu naglašava značaj brojnih građevinskih projekata za kontinuirani razvoj turizma tokom njegovih skoro 13 godina na funkciji premijera:
„Transformacija javnih prostora i urbanih područja bila je dio mog puta – najprije kao gradonačelnika Tirane, zatim ministra kulture, a potom i premijera. Ako Albanija danas dočekuje dvanaest miliona turista, to je zahvaljujući tim naporima”.
Luksuzni projekti u rezervatima prirode
Brojni građevinski projekti duž tog dijela albanske obale postali su mogući tek nakon izmjena Zakona o zaštićenim područjima u februaru 2024. godine. Te izmjene sada omogućavaju „strateška ulaganja” i izgradnju luksuznih hotela, zajedno s pratećom infrastrukturom, čak i unutar rezervata prirode.
Ekolozi to kritikuju i tvrde da je vlada stvorila mehanizam koji joj omogućava da po sopstvenom nahođenju ukida mjere zaštite prirode. Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku Albanije takođe upozorava da je zakon doveo do „pogoršanja zaštite prirode”.
Rama, međutim, smatra da je situacija drugačija.
„Da, napravili smo izmjene zakona, ali nijesmo promijenili njegovu suštinu. Naši amandmani ne krše evropske standarde i kriterijume”, kaže, dodajući da će to pitanje biti predmet daljeg preispitivanja.
Prema njegovom mišljenju, veliki dio kritika iz inostranstva u vezi s uticajem na životnu sredinu manje je povezan sa samom Albanijom, a više s jednim imenom – Donaldom Trampom.
On smatra da činjenica da zet američkog predsjednika planira da investira u Albaniju uznemirava mnoge ljude u inostranstvu.
„Albanija je postala pozornica za okupljanje svih vrsta antitrampovskih snaga”.
Ipak, Rama poručuje da će pažnju usmjeriti na „obične ljude koji iskreno učestvuju u tim protestima”.
„Oni imaju šta da kažu i mi smo dužni da ih saslušamo”, kaže Edi Rama u intervjuu za DW.
Preporučeno
Video