Rusiji bi trebalo do 2256. godine da osvoji ostatak Ukrajine

Rusiji bi trebalo do 2256. godine da osvoji ostatak Ukrajine

Standard

02/05/2025

14:50

Prema analizi koju je objavio američki magazin Forbs, ruske snage su u zauzele približno 175 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije. Ipak, prema istim podacima, za to su platile gubicima većima od 36.600 vojnika (poginulih i ranjenih) i 4.800 uništenih vozila.

Podatke je prikupio nezavisni analitičar Konrad Muzika iz firme Rošan Konsulting u Poljskoj, koji se većinom oslanja na službene izvore iz Ukrajine, uključujući Glavni stožer ukrajinske vojske u Kijevu. U istom razdoblju, ukrajinski gubici ocijenjeni su kao “minimalni”, navodi Muzika, prenosi hrvatski Indeks.

Ako ovako nastavi, Rusima će trebati do 2256. za osvajanje cijele Ukrajine

S obzirom na to da se Ukrajina prostire na oko 603.000 kvadratnih kilometara, od kojih je 19 odsto trenutno pod ruskom okupacijom, tempo napredovanja sugeriše da bi, ako ovako nastavi, Rusiji trebalo do 2256. godine da osvoji ostatak zemlje i to uz više od 100 miliona žrtava.

Treba napomenuti da trenutno stanovništvo Rusije iznosi oko 144 miliona ljudi.

Gubici ogromni, ali ruska vojska raste

Uprkos golemim gubicima, ruske oružane snage u Ukrajini ne samo da se održavaju, već i rastu. Prema podacima generala Kristofera Kavolija, zapovjednika američkih snaga u Evropi, Kremlj mjesečno novači oko 30.000 vojnika. Mnogi ranjeni s vremenom se vraćaju na bojište, a broj novih regruta premašuje broj poginulih i trajno onesposobljenih.

“Ruska vojska u Ukrajini sada broji najmanje 600.000 ljudi, što je gotovo dvostruko više od početnih snaga koje su učestvovale u invaziji u februaru 2022.”, rekao je Cavoli pred američkim zakonodavcima 3. aprila.

Ratna ekonomija

Kako objašnjava Janis Kluge iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, visoke novčane naknade i uvjerenje da će rat uskoro završiti glavni su pokretači masovnih prijava za pristupanje. Ali, koliko je to održivo, ostaje otvoreno pitanje.

“Ukupno gledano, ruski odbrambeni proračun čini 40 odsto svih državnih izdataka, što je najviše od Hladnog rata”, rekao je Kavoli.

Za usporedbu, Sjedinjene Američke Države troše 13 odsto saveznog proračuna na odbranu. Zahvaljujući tim ulaganjima, nezaposlenost u Rusiji pala je na 2,4 odsto, a privreda je prebačena na ratni režim koji će, prema prognozama, potrajati godinama.

Porezi rastu, cijena nafte pada, a rat ne staje

Ipak, ruski ministar finansija Anton Siluanov najavio je da će vojna potrošnja ostati na visokom nivou, uprkos padu cijena nafte i gubicima u prihodima zbog sve češćih ukrajinskih napada dronovima na energetski sektor. Budući rast ruske ekonomije već je prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, navodi Forbs.

Zbog toga je Vladimir Putin prošle godine povećao poreze i za građane i za firme, a naglasak razvoja stavljen je isključivo na vojnu industriju, rekao je Aleksandar Koljandr iz Centra za evropsku politiku u Vašingtonu.

“Rusko vodstvo ne samo da je spremno povećati porezno opterećenje, već i dugoročno preusmjerava privredne prioritete u smjeru ratne proizvodnje”, izjavio je Koljandr.

Dug rat s posljedicama za Zapad

General Kavoli upozorava da su promjene u Rusiji dubinske i sistemske.

“Putin i njegov politički i vojni vrh jasno pokazuju da se pripremaju za dugotrajni rat – ne samo u Ukrajini, nego i za širu konfrontaciju sa Zapadom”, rekao je Kavoli.

Po njegovim riječima, Rusija je preoblikovala svoju vojsku, privredu i društvo kako bi mogla dugoročno voditi sukob koji smatra strateškim obračunom sa Zapadom.

Izvor (naslovna fotografija): AP

Ostavite komentar

Komentari (0)

X