Video
Zvaničnici, koji su razgovarali o internim procjenama ruskog nagomilavanja snaga pod uslovom da ne budu identifikovani, skicirali su niz pokazatelja koji navode na to da Putin namjerava da izvrši invaziju u narednim nedjeljama, iako su veličina i razmjere nejasni. Oni su istakli da diplomatsko rješenje izgleda ostaje i dalje moguće.
Ti vojni pokazatelji su, između ostalog: Vježba ruskih strateških nuklearnih snaga koja se obično održava svake jeseni pomjerena je za sredinu februara za mart. To se poklapa sa onim što američki zvaničnici vide kao najvjerovatniji prozor za invaziju.
Zvaničnici nisu dalje sugerisali da bi potencijalni sukob uključivao upotrebu nuklearnog oružja, ali ruska vježba — koja vjerovatno uključuje probno lansiranje nenaoružanih raketa dugog dometa na rusku teritoriju — mogla bi da se iskoristi kao poruka koja ima za cilj da odvrati Zapad od intervencije u Ukrajini.
Američki zvaničnici su posljednjih nedjelja rekli da bi ruska invazija mogla relativno brzo da nadjača ukrajinsku vojsku, iako bi Moskvi moglo biti teško da održi okupaciju i da se nosi sa potencijalnom pobunom.
Tekuće gomilanje snaga Rusije događa se u trenutku kada je Bajdenova administracija otkriva obavještajne podatke u nadi da će se preventivno suprotstaviti ruskim dezinformacijama i blokirati Putinove planove za stvaranje izgovora za invaziju. Ali, to je naišlo na kritike jer nisu pruženi dokazi koji bi potkrijepili mnoge takve tvrdnje.
U subotu su Njujork tajms i Vašington post javili da zvaničnici upozoravaju da bi potpuna ruska invazija mogla da dovede do brzog zauzimanja Kijeva i potencijalno rezultirati sa čak 50.000 žrtava.
Američki zvaničnik potvrdio je tu procjenu agenciji Asošiejted pres. Ali nije jasno kako su američke agencije utvrdile te brojeve, a bilo kakva predviđanja o tome kako će se invazija odvijati i ljudskim gubicima koje bi to donijelo su inherentno nevezani s obzirom na hirovitost ratova.
Predsjednik Džo Bajden rekao je da neće slati američke trupe u Ukrajinu da vode rat. On je, međutim, naredio slanje dodatnih snaga, uključujući osoblje štaba i borbene trupe, u Poljsku i Rumuniju kako bi uvjerio te saveznike u NATO-u da će Vašington ispuniti svoju ugovornu obavezu da odgovori na rusku agresiju na teritoriju NATO-a.
Ukrajina nije članica NATO, ali dobija vojnu podršku i obuku od SAD i saveznika.
Zvaničnici vojske su u subotu saopštili da je general-major Kristofer Donahju, komandant 82. vazdušno-desantne divizije, stigao u Poljsku. Još oko 1.700 vojnika iz 82. vazdušno-desantne raspoređeno je u Poljsku iz Fort Braga u Sjevernoj Karolini, a 300 vojnika iz Braga u Njemačku. Pored toga, 1.000 njemačkih vojnika prelazi u Rumuniju.
Uz rastuću nervozu u Istočnoj Evropi zbog jačanja Rusije, velika pažnja je usmjerena na njeno smještanje hiljada vojnika u Bjelorusiju, koja dijeli granicu ne samo sa Ukrajinom već i sa tri NATO zemlje — Poljskom, Litvanijom i Letonijom. Bajdenova administracija bi uskoro mogla da prebaci još neke trupe unutar Evrope u savezničke zemlje na istočnom krilu NATO, rekao je u subotu jedan američki zvaničnik ne precizirajući o kojim je državama riječ.
Sekretar odbrane Lojd Ostin rekao je prošle nedjelje da bi Putin mogao da iskoristi bilo koji dio snaga koju je okupio duž ukrajinskih granica da zauzme ukrajinske gradove i “značajne teritorije” ili da izvrši “prisilne radnje ili provokativna politička djela” poput priznavanja otcijepljenih teritorija unutar Ukrajine.
Drugi američki zvaničnici dali su nedavno detaljniji pregled kontinuiranog jačanja ruskih snaga, američkih procjena perspektiva za rat i gledišta SAD o Putinovom pristupu krizi.
Zvaničnici su ponovili ono što su drugi zvaničnici Bajdenove administracije govorili nedjeljama — da ne vjeruju da je Putin donio konačnu odluku o invaziji Ukrajine. Ali izgleda da je ruski lider postavio svoje namjere i da čeka do posljednjeg trenutka da da zeleno svjetlo za invaziju.
Zvaničnici su skicirali raspored ruskih snaga koje su bile raspoređene prema ukrajinskim granicama u posljednjih nekoliko mjeseci, stvarajući ono što zapadni zvaničnici vide kao prijetnju invazijom u punom obimu uprkos stalnim tvrdnjama visokih ruskih zvaničnika da ne namjeravaju da neizazvani napadnu.
Od petka, rekli su zvaničnici, ruska vojska je u blizini Ukrajine postavila ukupno 83 “bataljonske taktičke grupe”, od kojih je svaka po veličini otprilike jednaka američkom bataljonu od 750 do 1.000 vojnika. To je povećanje u odnosu na 60 bataljonskih taktičkih grupa na položaju prije samo dvije nedjelje, rekli su oni.
Još 14 bataljonskih taktičkih grupa je na putu ka pograničnom području iz drugih djelova Rusije, rekli su zvaničnici. Dvojica zvaničnika su izjavila da SAD procjenjuju da bi Rusija željela ukupno između 110 i 130 bataljonskih taktičkih grupa za upotrebu u invaziji punog razmjera, ali bi Putin mogao da odluči za ograničeniji upad.
Uključujući jedinice za podršku, Rusija možda želi da ima 150.000 vojnika na mjestu za invaziju punog obima, rekao je jedan zvaničnik, dodajući da bi tekuće povećanje moglo da dostigne taj nivo u narednih nekoliko nedjelja.
U zavisnosti od Putinovog krajnjeg cilja, ruske snage bi mogle direktno da napadnu Kijev krećući se na jug sa trenutnih pozicija u južnoj Bjelorusiji. On bi takođe mogao da pošalje snage preko ruske granice u istočnu i južnu Ukrajinu ako je njegova namjera da razbije i uništi veliki dio ukrajinske vojske, rekli su zvaničnici.
Preporučeno
Na donjem dijelu skale vojne akcije, Putin bi mogao da naredi sabotaže, sajber napade i druge destabilizujuće akcije unutar Ukrajine sa ciljem smjene aktuelne vlade u Kijevu, rekli su zvaničnici.
