Komentarišući najavu da će sledećeg mjesecajedinice EUFOR-a biti raspoređene u BiH, ali i mogućnost da Rusija stavi veto na tu odluku, Stoltenberg je kazao da nikom nije u interesu da tešku situciju na Balkanu čini još težom.

“Pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu. Zemlje Balkana, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dio su uspješnog NATO proširenja. NATO ima istoriju na Balkanu, a prisutni smo i dalje kroz misiju KFOR na Kosovu. Ne bih spekulisao o tome da li će Rusija staviti veto na odluku o angažovanju EUFOR-u. Prisustvo EU na Balkanu uz podršku NATO pomažu da se suočimo sa izazovima u Bosni i Hercegovini. Ako smanjite međunarodno prisustvo ovdje, otežavate već tešku situaciju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za medije a uoči sastanka ministara odbrane koji će sjutra početi u Briselu.

Govoreći o načinu da bolje zaštite podvodnu kritičnu infrastrukturu nakon što su eksplozije gasovoda Sjeverni tok razotkrile poteškoće u praćenju objekata i identifikovanju napadača, Stoltenberg je rekao da sajber i hibridni napadi mogu aktivirati član 5 Vašingtonskog ugovora.

Član 5 Vašingtonskog ugovora govori o tome da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve njih. Isto tako ovaj član povlači i obavezu kolektivne odbrane na isti način, bila ona potrebna u sajber domenu, u vazduhu, na moru ili kopnu.

“NATO je od prošle godine implementirao najveću transformaciju kolektivne odbrane od hladnog rata, a dio te transformacije su uzimanje u obzir hibridnih i sajber prijetnji. Takođe, rekli smo i prije nekoliko godina – sajber i hibridne prijetnje mogu da aktiviraju član 5 i to može redstavljati oružani napad na NATO saveznika. Naš rad smo usmjerili na otpornost i zaštitu kritične infrastrukture i provodimo sve više vježbi koje se odnose na odbranu od sajber i hibrnih prijetnji”, rekao je Stoltenberg.

Povezani članci

Svijet

Ruge: Rusija pokušava da nađe način da promoviše svoje interese u Crnoj Gori

Politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

Politika

Stoltenberg: Rusko miješanje u unutrašnju politiku i demokratske procese je neprihvatljivo

Crna Gora je prošlog mjeseca bila na meti sajber napada, za koje je Agencija za nacionalnu bezbjednost tvrdila da potiču iz Vlade, mada se Vlada još uvijek nije jasno izjasnila o počiniocu ovih napada.

Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirca Đoana rekao je prošle sedmice tokom obraćanja na 2BS Forumu da iza napada stoji Rusija.

Govoreći o predstojećem sastanku ministara odbrane, Stoltenberg je rekao da će saveznici nastaviti da pružaju podršku Ukrajini.

-Ukrajina je u zamahu i nastavlja da ostvaruje značajne dobitke, dok Rusija sve više pribjegava užasnim i neselektivnim napadima na civile i kritičnu infrastrukturu. Putin gubi u Ukrajini, a njegovi pokušaji aneksije, djelimična mobilizacija i nepromišljena nuklearna retorika predstavljaju najznačajniju eskalaciju od početka rata – kazao je Stoltenberg.

Stoltenberg kaže da NATO nije dio sukoba, ali da njihova podrška ima ključnu ulogu u ovom ratu.

“Naša poruka je jasna, stojimo uz Ukrajinu koliko god treba. Putin je započeo ovaj rat, on ga mora okončati, povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine”, istakao je Stoltenebrg.

Na ovom ministarskom sastanku biće donijeta odluka o povećanju NATO zaliha municije i opreme, ali i mogućnost da se ubrza isporuka.