Video
Naime, iako invazija Rusije na Ukrajinu traje od 24. februara i uprkos činjenici što su već od tog perioda zabilježene borbe na nekoliko frontova širom Ukrajine, prema odluci ruskog predsjednika Vladimira Putina i dalje je riječ o “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Samim tim, specijalna vojna operacija ne podrazumijeva opštu mobilizaciju i ograničena je na određeni broj vojnika za koje država, u uvom slučaju Rusija, smatra da mogu izvršiti određeni zadatak.
Međutim, stanje na terenu te jači otpor Ukrajinaca nego što se očekivao, znatno je promijenio planove Vladimira Vladimiroviča Putina. Nešto što je u ruskim vojnim krugovima najavljivano kao operacija koja će vrlo brzo dovesti do demilitarizacije i “denacifikacije” Ukrajine, pretvorilo se očigledno u dugotrajni proces koji ne odgovara nikome.
Zbog toga, mnogi zapadni zvaničnici, ali i vojni analitičari smatraju kako bi Vladimir Putin vrlo brzo mogao službeno objaviti rat protiv Ukrajine što bi mu pružilo mogućnost za opću mobilizaciju stanovništva starijeg od 18 godine čime bi se ruski vojni kontingent u Ukrajini značajno povećao.
Ono što se do sada evidentno pokazalo jeste da je Vladimir Putin osoba koja u svemu što radi veliku pažnju posvećuje i historiji.
Uoči objave specijalne vojne operacije u Ukrajini, Putin je u dugom obraćanju govorio upravo o historijskoj povezanosti Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa, Kijevskoj Rusi kao prvoj državi istočnoslavenskih naroda i brojnim drugim događajima iz historije kojima je na neki način opravdavao svoje posljednje aktivnosti.
Za nekoliko dana, tačnije 9. maja, Ruska Federacija će tradicionalno obilježiti Dan pobjede u kojem se slavi pobjeda nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Simbolično, Putin bi vrlo lako ovakav događaj i datum mogao iskoristiti kako bi formalno objavio rat Ukrajini i na taj način stvorio pretpostavke za opću mobilizaciju stanovnika.
“Mislim da će pokušati da se pomakne sa ‘specijalne operacije’. Pripremao je teren da može reći: ‘Vidite, sada se borimo protiv nacista i zato mi treba još više ljudi'”, rekao je ministar odbrane Velike Britanije Ben Wallace.
Iako se ne isključuje opcija formalne objave rata Ukrajini, brojni zvaničnici smatraju kako bi Vladimir Putin 9. maja mogao donijeti nešto drugačiju odluku. Naime, iako je uoči invazije na Ukrajinu priznao samostalnost Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Lugansk, nije tajna kako Kremlj želi ovaj teritorij pripojiti Rusiji.
Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država naglasili su kako imaju vjerodostojne informacije kako će Rusija pokušati anektirati Lugansk i Donjeck sredinom maja, a da bi se slično moglo desiti i sa regijom Herson na jugu Ukrajine koja se nalazi pod ruskom kontrolom.
“Postoji dobar razlog da vjerujemo da će Rusi učiniti sve što mogu da iskoriste 9. maj u propagandne svrhe. Vidjeli smo da Rusi zaista udvostručuju svoje propagandne napore, vjerovatno kako bi odvratili pažnju od taktičkih i strateških neuspjeha na bojnom polju u Ukrajini”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Dvije manje realne opcije
Osim eventualne formalne objave rata Ukrajini tokom 9. maja ili anektiranja Donbasa, u političkim i vojnim krugovima postoje dvije opcije koje se u ovim trenucima mogu ocijeniti kao manje realne.
Jedna od njih uključuje i područje Moldavije, tačnije prorusku nepriznatu Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku unutar koje su se posljednjih nekoliko dana dogodili brojni incidenti koji su ocijenjeni kao “ruske provokacije”.
Jedan od scenarija koji se tiče Moldavije, a koji uključuje upravo 9. maj odnosi se na to da bi Rusija mogla 9. maja priznati Pridnjestrovlje kao samostalnu republiku nakon čega bi se pokrenuo sličan proces vojnog djelovanja kao što je to bilo u slučaju Donjecka i Luganska.
“Rusija bi mogla pokušati izvršiti invaziju na Moldaviju oko 9. maja. Tog datuma, Putin bi mogao objaviti priznanje nezavisnosti Pridnjestrovlja što bi dovelo do razvoja scenarija kao u Donbasu i predstavljalo bi direktnu prijetnju teritorijalnom integritetu Moldavije. Rusi će tada početi da isporučuju velike količine oružja zemlji prije nego što pokušaju da je učine dijelom Rusije”, pojašnjava se u analizi britanskog The Timesa.
Vjerovatno najmanje realna opcija kada je riječ o eventualnim Putinovim odlukama za 9. maj tiče se mogućeg okončanja rata u Ukrajini.
Iako je papa Franjo u intervjuu za list Corriere della Sera izjavio kako mu je mađarski premijer Viktor Orban tokom razgovora rekao kako Putin planira okončati rat u Ukrajini 9. maja, situacija na terenu ne ukazuje da bi se to zaista moglo i desiti.
Navode o mogućem okončanju rata 9. maja na neki način negirao je i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov koji je poručio kako ruska vojska neće koristiti 9. maj ili bilo koji drugi datum kako bi vještaški okončala vojnu operaciju u Ukrajini.
“Naša vojska neće vještački prilagođavati svoje akcije bilo koje datumu uključujuči i 9. maj. Tempo operacije u Ukrajini zavisi prvenstveno od potrebe da se minimizarju svi rizici za civilno stanovništvo i rusko vojno osoblje”, rekao je Lavrov.
U međuvremenu, dok svijet analizira i predviđa novi Putinov potez, Moskva se priprema za tradicionalno obilježavanje Dana pobjede 9. maja.
Preporučeno
Iako su i ranije ovakvi datumi korišteni za Putinove propagande aktivnosti, za očekivati je kako će , uslijed dešavanja u Ukrajini, ali i ruskog odnosa sa Zapadom, propaganda dosegnuti novi nivo i pitanje je samo u kojem smjeru bi je Vladimir Putin mogao iskoristiti. Scenarija je nekoliko, ali odgovor na pitanje koji je realan vjerovatno zna samo jedan čovjek.
