Video
Ovaj sporazum, nakon što bude potpisan, mogao bi otključati novo dugoročno partnerstvo između Kijeva i Bijele kuće nakon napete situacije koja je dominirala proteklih dana.
Izvor je rekao kako postoji plan da dokument bude potpisan “vrlo brzo” i to moguće “tokom sastanka ukrajinskog i američkog predsjednika”.
Kako javlja Rojters citirajući dva izvora, Volodimir Zelenski planira otputovati u Vašington u petak kako bi se sastao s Donaldom Trampom.
Konačna verzija sporazuma od 24. februara, uključuje odredbu prema kojoj će Ukrajina polovinu profita od rijetkih minerala uplaćivati u poseban fond, koji će kontrolisati Amerikanci.
Ovaj fond, koji je osmislio predsjednik Donald Tramp kao tapiju na oko 500 milijardi dolara vrijednih rijetkih zemnih metala, kojom bi se finansirala buduća, ali isplatila prethodna američka vojna pomoć.
„I oni su se suštinski složili, tako da u najmanju ruku mi ne ispadnemo glupi. Rekao sam im da nešto moramo da dobijemo zauzvrat. Ne možemo da nastavimo da poklanjamo toliko para“, rekao je Tramp tokom vikenda.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je još u oktobru ponudio rijetke zemne metale kao dio „Plana pobjede“, ali je do sada bilo nejasno da li će ih Kijev mijenjati za oružje ili prodavati Amerikancima po povlašćenim cijenama.
Tramp je, još tokom predizborne kampanje, obećao brzo okončanje rata u Ukrajini, ali je istovremeno ispostavio Kijevu preduslove za nastavak američke vojne pomoći, prema kojima će Kijev novo naoružanje plaćati rijetkim elementima, čije tržište u velikoj mjeri kontrolišu Kinezi.
Dogovor bez pominjanja gasa, nafte, ali i bezbednosti
Iz dogovora su izuzete prirodne rezerve koje Ukrajinci već koriste, odnosno u fond neće ulaziti prihodi Naftogaza i Ukrnafta, najvećih proizvođača gasa i nafte u toj državi.
Iako su Ukrajinci, od početka pregovora, insistirali na bezbjednosnim garancijama u zamjenu za rijetke minerale, odredbe o tom pitanju izuzete su iz ovog sporazuma. Nejasno je koliku će tačno kontrolu Amerikanci imati nad ovim fondom.
„Sporazum o mineralima je samo dio šire slike i to nam je u više navrata potvrdila administracija u Vašingtonu“, rekla je Fajnenšel tajmsu Olha Stefanišina, ministarka pravde koja je u ime Kijeva vodila pregovore.
Napredak u pregovorima rezultat je promjene stava Vašingtona, koji je do prije 24 časa insistirao na formulaciji prema kojoj Ukrajina prodajom rijetkih minerala Sjedinjenim Državama puni fond do trenutka kada njegova vrijednost ne dostigne 500 milijardi dolara.
Do te sume, fond bi kontrolisali Amerikanci, dok bi u sljedećoj fazi bio postignut dogovor o daljem upravljanju.
Prije početka rata, Ukrajina je imala oko 20.000 ležišta 116 različitih mineralnih sirovina, od čega je svega 15 odsto bilo na neki način korišteno. Pretpostavlja se da su Amerikancima najinteresantnije rezerve aluminijuma, titana, mangana, magnezijuma i grafita.
Dio problema u Trampovom planu o kompenzaciji troškova mogla bi da predstavlja činjenica da je dio nalazišta rijetkih zemnih metala u Ukrajini već u ruskim rukama. Još tokom prvih mjeseci rata, piše petrogradski list „Argumenti“, ruske snage zauzele su najmanje dvije lokacije na kojima su otkrivene značajne rezerve titanijuma.
Prvobitna verzija teksta razgnjevila je ukrajinske zvaničnike i predstavnike Evropske unije, pa je Zelenski prilično odlučno odbio. Odmah zatim, Tramp ga je nazvao diktatorom, koji uprkos izostanku podrške naroda, izbjegava da raspiše izbore.
Sporazum o rijetkim mineralima već su potvrdila ukrajinska ministarstva pravde, ekonomije i spoljnih poslova. Očekuje se da ga Zelenski uskoro potpiše u Bijeloj kući.
Preporučeno
Prije nego što zaista stupi na snagu, sporazum mora da potvrdi i ukrajinski parlament.
