Video
Analitičari holandskog finansijskog koncerna Rabobank čak su objavili argumentovanu procjenu da bi Amerikanci za Grenland mogli ponuditi 50 milijardi dolara. Odnosno oko milion dolara za svakog od oko 50.000 Grenlanđana, prenosi danski informativni portal BT, navodi Index.
Više šargarepe, manje batine
„Iako se direktno američko vojno preuzimanje čini malo vjerovatnim, diplomatski manevri su druga stvar. Trampov pristup često se opisivao kao ‘previše batina, premalo šargarepe’. U slučaju Grenlanda, mogli bismo vidjeti malo više šargarepe“, stoji na internet stranici Rabobanke.
Nijedan od komentatora ne vjeruje da je ovakva transakcija realna, ali gotovo svi ističu da će malo ko ostati ravnodušan na ovu privlačnu ponudu koja podstiče na razmišljanje. Osim toga, danski ustav i zakoni predviđaju mogućnost osamostaljenja Grenlanda.
BT čak prenosi zanimljivu izjavu danskog preduzetnika Martina Torborga: „Ako Grenlanđani zaista dobiju dobru ponudu da prihvate američke pasoše, bilo bi sasvim razumljivo da je prihvate. Mi, Danci, ne bismo trebalo da ih sprječavamo u tome.“
Među ostalim danskim i grenlandskim zvaničnicima, mogućnost prodaje odlučno je u razgovoru za CBS News odbacila Avaaraq Olsen, gradonačelnica Nuuka, glavnog grada Grenlanda: „Osjećamo da se prema nama ne postupa kao prema narodu koji živi u sopstvenoj zemlji. Tretiraju nas kao predmet na prodaju, što je uvredljivo. Zaista želimo da to prestane.“
„Odbili smo sve američke ponude“
„Naš svijet nije isti otkako su prije godinu dana sletjeli prvi Trampovi avioni (misli se na posjetu Trampovog sina Grenlandu u januaru 2025. godine, prim. aut.). Odbili smo sve američke ponude još u proljeće prošle godine“, dodala je Olsen.
Međutim, čini se da su američki pritisci i prijetnje aneksijom izazvali razdor među grenlandskim i danskim liderima.
Na sastanku Odbora za vanjsku politiku danskog i grenlandskog parlamenta u utorak pojavio se prijedlog o uspostavljanju direktnog dijaloga između Nuuka i Vašingtona, bez učešća Danske.
To bi bilo suprotno danskom ustavu, koji nalaže da danska vlada vodi vanjsku politiku u cijelom kraljevstvu. U praksi to znači da se grenlandska ministarka vanjskih poslova ne može sastati sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom bez danskog ministra vanjskih poslova.
Predlog je navodno stigao iz redova grenlandske opozicije, koja se i inače zalaže za nezavisnost, ali dnevni list Jyllands-Posten piše da je danske lidere iznenadila podrška poslanika vladajuće koalicije.
„Mi Grenlanđani smo odrasli ljudi. Imamo parlament. Imamo ministre koji mogu govoriti u naše ime. Da, možemo sami razgovarati s drugim državama, bez da se držimo za ruke s danskim ministrima“, rekla je za dansku javnu radio-televiziju Pipaluk Linđe, predsjednica Odbora za vanjsku politiku i bezbjednost grenlandskog parlamenta.
Na pomenutom sastanku, piše Jyllands-Posten, vladala je veoma loša atmosfera i pojavile su se optužbe s grenlandske strane da im danski lideri uskraćuju relevantne informacije. Sastanak je održan putem Teamsa i trebalo je da traje sat vremena, ali kada se rasprava pretvorila u svađu, jedan po jedan danski poslanik je odustajao.
„Čemu su služile tako agresivne izjave?“
Grenlandska ministarka vanjskih poslova Vivian Motsfeld tvrdi da je već uspostavila direktnu liniju komunikacije sa SAD-om.
Za grenlandske novine Sermitsiaq rekla je sljedeće: „Grenlandu su potrebne SAD, a SAD-u je potreban Grenland kada je u pitanju bezbjednost na Arktiku. Čemu su služile tako agresivne izjave? Mi smo prijatelji i saveznici. Nadam se da će sastanak sa SAD-om sljedeće sedmice dovesti do normalizacije odnosa.“
Danska vlada je izložena i kritikama opozicionih političara, koji smatraju da je premijerka Mete Frederiksen trebalo da zauzme čvršći stav prema Trampovim pretenzijama. Lider desničarske Danske narodne partije Morten Meseršmit smatra da uopšte nema razloga za sastanak danskog i američkog ministra vanjskih poslova, najavljenog za sljedeću sedmicu.
Preporučeno
„Nemamo o čemu da razgovaramo s ljudima koji nam prijete. Jedino s čim Tramp treba da se suoči jeste potpuno jasno odbijanje njegovih zahtjeva. Ako bi Putin poželio da uzme Bornholm (danski ostrvo u Baltičkom moru, prim. aut.), da li bismo tražili sastanke s ruskim ministrom vanjskih poslova?“, rekao je Meseršmit.
