Video
Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social ponovio stav o smanjenju kamatnih stopa, rekavši da je Pauel „trebao sniziti kamatne stope, kao Evropska centralna banka, davno, ali svakako bi ih trebao sniziti sada“.
ECB je danas snizila ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta u odgovoru na pogoršane prognoze rasta koje su nastale usljed trgovinskih napetosti izazvanih Trampovim pokušajem podizanja uvoznih poreza u SAD, dok se inflacija u eurozoni i dalje očekuje da pada.
U Sjedinjenim Američkim Državama, Trampovi planovi su takođe doveli do niže prognoze rasta, pri čemu su ekonomisti koje je anketirao Reuters procijenili šanse za recesiju na 45%. Međutim, oni takođe ukazuju na mogućnost povećanja inflacije, na što se političari pripremaju.
„Ne vidim nikakvu potrebu za promjenom postavki kamatnih stopa uskoro… Radi se o prikupljanju informacija, boljem razumijevanju šta se dešava u ekonomiji tokom ostatka godine i razumijevanju kako će se nesigurnost razvijati“, rekao je danas predsjednik Njujorškog ogranka Feda Džon Vilijams za Fox Business.
„Mislim da ćemo imati period više inflacije ove godine i sporiji rast nego prošle godine. Dakle, to je kombinacija na koju treba pažljivo obratiti pažnju“, dodao je on.
Aktuelna referentna kamatna stopa Feda iznosi 4,25%-4,5%, gdje je ostala od decembra, nakon nekoliko smanjenja kamatnih stopa krajem prošle godine.
Trampove izjave dolaze dan nakon što je Pauel na događaju u Ekonomskom klubu u Čikagu rekao da je „nezavisnost“ Feda široko prihvaćena i podržana u Vašingtonu i Kongresu, gdje je to zaista važno, što je izazvalo aplauz među poslovnim liderima, jer je obećao da će kamatne stope postavljati neovisno od političkog pritiska ili stranačkih interesa.
Tramp je nekoliko puta prijetio pokušajem smjene Pauela, kao što to pokušava s članovima drugih nezavisnih političkih tijela, a trenutni slučaj je pred američkim Vrhovnim sudom.
Pauel je danas rekao da Fed pomno prati ovaj slučaj, ali da ne misli da će odluka imati uticaja na centralnu banku, čiji je kredibilitet u vođenju monetarne politike ključan ne samo za američku ekonomiju, nego i za globalna tržišta koja pažljivo prate odluke Feda.
Pauelov mandat kao predsjednika ističe u maju 2026. godine. Nije bilo jasno iz Trampove izjave da li je spreman da čeka do tog trenutka ili se nada odluci Vrhovnog suda koja bi mu omogućila da smijeni Pauela ranije.
Tramp je u svojoj objavi rekao da je Pauel „uvijek prekasno donosio pogrešne odluke“, kritikujući govor njegov jučerašnji govor, nazivajući ga „još jednim, tipičnim, potpunim haosom“.
Pauel je juče upozorio da Trampove carinske politike prijete da udalje inflaciju i zaposlenost od ciljeva Feda, koje centralna banka zajednički upravlja prema mandatu Kongresa.
Fed je „dobro pozicioniran da sačeka veću jasnoću“, rekao je Pauel, nagovještavajući da američka centralna banka nije spremna mijenjati politiku dok se Trampovi planovi vezani za carine – koji su predstavljeni kroz dramatične najave, ali su često odgađani i još nijesu jasni u ključnim aspektima – ne finaliziraju, a uticaj na ekonomiju ne postane očigledan.
Službenici Feda sada Trampove carinske mjere nazivaju ekonomskim „šokom“ koji nema jasan historijski presedan, navodi Reuters.
Neki zvaničnici Feda strahuju da bi uticaj na radna mjesta mogao doći brzo i rekli su da bi bili spremni za brza smanjenja kamatnih stopa u tom slučaju. Drugi su zabrinuti da bi Trampove politike i neuredno upravljanje pitanjem mogli dovesti do opuštanja inflacijskih očekivanja i prisiliti na viši nivo kamatnih stopa.
Ovaj dilema, kada bi ekonomija mogla biti udaljena od oba cilja centralne banke, sada razlikuje Fed od njegovih glavnih stranih suparnika.
Fed je prošle godine djelovao u tandemu s drugim centralnim bankama kada je inflacija globalno opadala i smanjio referentnu kamatnu stopu SAD za cijeli postotak tokom tri uzastopna sastanka.
Preporučeno
Međutim, napredak u vraćanju inflacije na cilj od 2% Feda stao je tokom jeseni, što je dovelo do toga da su političari pauzirali dalja smanjenja dok nije postalo jasno da će pritisci na cijene ponovo početi da opadaju, što je postalo problematično od Trampove inauguracije 20. januara i političkih pomaka koji su uslijedili.
