Video
Naučnici, koji čine međunarodni tim saradnika iz Britanskog kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB), BirdLife International i Češkog ornitološkog društva, analizirali su u novoj studiji podatke za 378 od 455 vrsta ptica koje se gnijezde u zemljama EU.
Autori procjenjuju da je ukupan pad populacija od 1980. do 2017. godina bio između 17 i 19 odsto, što predstavlja gubitak između 560 i 620 miliona jedinki ptica.
U realnosti, u istom periodu je izgubljeno čak 900 miliona jedinki, međutim, ovaj podatak je umanjen za povećanje populacija određenih vrsta od oko 340 miliona jedinki, navedeno je u studiji, uz isticanje da veliki pad brojnosti malog broja vrsta ptica, koje se nazivaju “čestim” ili “običnim” vrstama, čini važan udio ovog procenta.
Studija je sastavljena na osnovu podataka iz Evropskog popisa običnih ptica, kao i podataka redovnih izvještaja država članica u skladu sa Direktivom o pticama EU.
Kako je istaknuto, nekada sveprisutni vrabac pokućar, najteže je pogođen, pri čemu je izgubljeno 50 odsto populacije od 1980. godine, ukupno 247 miliona ptica.
Populacije još jedne vrste vrabaca, poljskog vrapca, izgubile su oko 30 miliona jedinki.
Ukazano je da su obje vrste pogođene promjenama u politikama koje se tiču poljoprivrede, međutim, broj vrabaca pokućara je opao i u urbanim sredinama.
Nisu potpuno jasni razlozi opadanja urbanih populacija, ali neki od njih bi mogli biti nedostatak hrane, širenje bolesti kod ptica i zagađenje vazduha, pokazala je studija.
Primjetno je da su najveći gubici zabilježeni kod ptica poljoprivrednih predjela i ptica travnih staništa, a kako je navedeno, opšte je poznato da su promjene u poljoprivrednoj praksi i upravljanju, uslovljene političkim odlukama, odgovorne za nagli pad brojnosti divljih životinja.
Grupe ptica selica, poput brezovog zviška i žute pliske, takođe su zabilježile veliki pad brojnosti, kao i šljukarice, poput vivka i planinskog zujavca.
Veliki dio ovog pada dogodio se u Evropi 1980-ih i 1990-ih godina, dok je stopa opadanja povoljnija u prethodnoj deceniji.
Studija je pokazala da osam vrsta koje pokazuju najveći pad čini 69 odsto opadanja u svih 175 vrsta u opadanju, a to su vrabac pokućar, žuta pliska, čvorak, poljska ševa, brezov zviždak, žutarica, konopljarka i poljski vrabac.
Rezultati su pokazali da zakoni EU, odnosno Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, koji pružaju pravnu zaštitu prioritetnim vrstama i staništima EU, imaju pozitivan uticaj na brojnost populacija ptica, kao i na očuvanje staništa.
Dobar primjer se, navedeno je, može vidjeti u porastu populacija sedam vrsta ptica grabljivica, koje se sa smanjenjem upotrebe pesticida, povećanim stepenom zaštite, akcijama na smanjenju ubijanja i odvijanjem projekata aktivne zaštite, polako oporavljaju.
Kako je istaknuto, bez uvođenja ovih direktiva, stopa opadanja mnogih vrsta bila daleko veća.
Osam vrsta sa najvećim porastom, prema studiji, čini 66 odsto porasta u svih 203 vrsta u porastu, a to su crnoglava grmuša, obični zviždak, kos, carić, češljugar, crvendać, golub grivnaš, plava senica.
Studija podržava i prethodna istraživanja koja pokazuju značajan nedavni gubitak biodiverziteta.
Opadanje brojnosti “običnih” ptica pokazuje da je i dalje neophodan dalji rad na zaštiti vrsta šireg obima, zato je, kako se dodaje, hitno potrebno sačuvati ptice povezane sa poljoprivredom, kao i ptice selice na njihovim migratornim putevima.
Gubitak “uobičajenih” vrsta je zabrinjavajući, ocijenjeno je u studiji, jer ukazuje na oštećene ekosisteme i njihove funkcije, a potencijalno i pružanju usluga ekosistema od kojih čovječanstvo zavisi.
Brojnost i dominantna prisutnost “uobičajenih” vrsta znači da promjene u njihovim populacijama mogu imati velike posljedice na zdravlje ekosistema.
Naučna saradnica RSPB i glavna autorka studije Fiona Burns rekla je da će se sledeće godine sastati potpisnice Konvencije Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti kako bi se razgovaralo o budućnosti globalnog biodiverziteta i stvorio okvir koji poziva na povećanje napora za očuvanje prirode, kao i usmjerenost ka sprečavanju izumiranja i obnavljanju vrsta.
“Naša studija je poziv na buđenje za veoma realnu prijetnju od izumiranja i mi u potpunosti podržavamo kreiranje snažnog dogovora koji bi očuvanje stavljao ispred i u središte svih globalnih planova”, kazala je ona.
Naglasila je da je potrebna akcija čitavog društva kako bi se zajedno uhvatili u koštac sa krizom prirode i klime.
“To znači povećanje obima i ambicije poljoprivrednih reformi, zaštite vrsta, održivog šumarstva i ribarstva i brzo širenje mreže zaštićenih područja”, kazala je ona.
Privremena šefica sektora zaštite iz BirdLife Europe Anna Staneva rekla je da ovaj izvještaj “glasno i jasno pokazuje da priroda pali alarm za uzbunu”.
“Iako je zaštita ptica koje su već rijetke ili ugrožene rezultirala nekim uspješnim oporavcima, čini se da to nije dovoljno za održavanje populacija vrsta koje smatramo brojnim. ‘Obične’ ptice postaju sve rjeđe, uglavnom zato što ljudi uništavaju staništa od kojih zavise. Priroda je iskorijenjena sa naših poljoprivrednih površina, mora i gradova”, rekla je ona.
Staneve je kazala da vlade širom Evrope moraju da uspostave pravno obavezujuće ciljeve za obnovu prirode, inače će posljedice biti teške, “uključujući i našu sopstvenu vrstu”.
Menadžerka projekta PECBMS i šefica međunarodnog odjeljenja za praćenje i istraživanje civilnog društva Alena Klvanova istakla je da studija naglašava važnost dugoročnih programa zasnovanih na građanskoj nauci koji se decenijama sprovode širom cijelog kontinenta.
“Dobijanje tako velike količine podataka od neprocjenjive vrijednosti bilo je moguće samo zahvaljujući neprestanim naporima koordinatora nacionalnih monitoringa i hiljadama terenaca-dobrovoljaca, koji broje ptice svake sezone parenja na standardizovan način u skoro trideset evropskih zemalja”, rekla je ona.
Preporučeno
Prema njenim riječima, rezultati bi mogli da pomognu javnosti, kao i nadležnim političarima, da shvate da “obične” ptice možda neće biti uobičajene zauvijek ako se ne preduzmu adekvatne mjere za njihovo očuvanje.
