Video
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Šolc razgovarali su u srijedu o “diplomatskim naporima” u vezi sa sukobom u Ukrajini i o humanitarnim koridorima za evakuaciju civila, saopštio je Kremlj.
Dvojica čelnika su se u telefonskom razgovoru osvrnula na “političke i diplomatske napore, napose na rezultat trećeg kruga pregovora” ruskih i ukrajinskih izaslanika održanih u ponedjeljak, navodi Kremlj u saopštenju.
Istovremeno su “posebnu pažnju posvetili humanitarnom aspektu situacije u Ukrajini”, a Putin je “iznio informacije o mjerama sprovedenim s ciljem uspostavljanja humanitarnih koridora kojima će se civile evakuisati iz borbenih zona”, navodi isti izvor.
Dvojica čelnika su se dogovorila o “nastavku kontakata na različitim nivoima”, dodao je Kremlj.
Dok se širom Ukrajine vode žestoke borbe, Moskva i Kijev su se u srijedu dogovorili o primirju kako bi se omogućila uspostava humanitarnih koridora oko nekih zona sukoba.
Uz to, u četvrtak u Antaliji, u Turskoj, trebaju se sastati ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i ukrajinski Dmitro Kuleba s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom kao posrednikom.
To je prvi susret na takvom nivou od izbijanja sukoba 24. februara.
Češka vlada pristala je da izbjeglicama iz Ukrajine omogući slobodan pristup tržištu rada bez ikakve radne dozvole.
Ministar za rad i socijalna pitanja Marijan Jurečka rekao je u srijedu da će izbjeglice biti u položaju “bilo kojeg drugog građanina” ako žele da se zaposle.
Izbjeglice će samo trebati da dobiju vizu za boravak u Češkoj da bi radile. Centri za pomoć u svim regijama Češke rade danonoćno kako bi izbjeglicama obezbijedili svu potrebnu dokumentaciju i drugu početnu pomoć, uključujući smještaj.
Procjenjuje se da je oko 150.000 ljudi stiglo u zemlju koja se ne graniči s Ukrajinom.
Jurečka je rekao da u Češkoj trenutno postoji oko 350.000 radnih mjesta.
Vlada je takođe odobrila plan da se svim izbjeglicama da finansijski doprinos od 215 dolara po dolasku. Mogli bi ga primati šest puta mjesečno ako je potrebno.
Greenpeace aktivisti i volonteri formiraju znak mira u znak solidarnosti sa Ukrajinom na Trgu heroja u Budimpešti.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov doputovao je u srijedu poslije leta za Antaliju, prema riječima svedoka Rojtersa, uoči planiranih razgovora u četvrtak sa njegovim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom.
Sastanak bi bio prvi između najviših diplomata zemalja otkako je Rusija napala Ukrajinu prije dvije nedjelje.
Stoltenberg: Napadi na civile u Ukrajini predstavljaju ratni zločin
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako su evidentni napadi na civile u Ukrajini i da to predstavlja ratni zločin.
Govoreći na Konferenciji u Kanadi, Stoltenberg je optužio Rusiju da narušava mir u Evropi.
Navodeći da rat ruskog predsjednika krši međunarodno pravo i međunarodni poredak koji osigurava mir i sigurnost, Stoltenberg je poslao poruku Putinu: “Zaustavite rat, povucite svoje trupe i vratite se diplomatiji”.
Rusi su priznali da koriste termobarično oružje u Ukrajini
Blinken: Ruski prijedlozi za humanitarne koridore apsurdni
Američki državni sekretar Entony Blinken izjavio je da su prijedlozi Rusije za uspostavljanje humanitarnih koridora od Ukrajine do Rusije “apsurdni” i pozvao je Moskvu da dozvoli civilima iz Ukrajine da sigurno odu.
“Uvredljivo je sugerirati da ukrajinski narod treba tražiti utočište od vlade koja je pokazala takvo zanemarivanje njihovih života”, rekao je on novinarima poslije sastanka s britanskom ministarkom vanjskih poslova, javlja Rojters.
Oko 17 ljudi je ranjeno nakon ruskog vazdušnog napada u dečju bolnicu u Marijupolju, rekao je guverner ukrajinske oblasti Donjeck.
Među povrijeđenima su žene na porođaju, rekao je regionalni guvernr Pavlo Kirilenko.
On je optužio Rusiju da je izvela napad tokom dogovorenog perioda prekida vatre, koji je trebalo da omogući evakuaciju civila iz opkoljenog grada na jugu Ukrajine.
Najmanje 516 civila poginulo je od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, saopštila je kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Kako prenosi Gardijan, kancelarija je navela da su potvrđene ukupno 1.424 civilne žrtve – 516 poginulih i 908 povrijeđenih, što je porast u odnosu na 1.335 (474 poginulih i 861 povređeni) koliko je potvrđeno juče.
Kako se upozorava, stvaran broj civilnih žrtava je “znatno veći”.
Podaci o broju žrtava na nekim lokacijama na kojim se vode intenzivne borbe nisu dostupni, ili kasne, ili još uvijek čekaju na potvrdu – navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, većina civila stradala je od eksplozivnog oružja, uključujući bombardovanje i raketne vazdušne napade.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Facebooku snimak porodilišta kojeg su, kako tvrde Ukrajinci, danas bombardovali Rusi.
“Mariupolj. Direktan pogodak ruskih snaga na porodilište. Djeca su pod ruševinama. Zvjerski! Koliko dugo će još svijet biti saučenik i ignorisati ovaj teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite ubijanje! Imate moć ali čini se da gubite ljudskost”, poručio je Zelenski.
Među povrijeđenima su žene na porođaju, rekao je regionalni guvernr Pavlo Kirilenko.
On je optužio Rusiju da je izvela napad tokom dogovorenog perioda prekida vatre, koji je trebalo da omogući evakuaciju civila iz opkoljenog grada na jugu Ukrajine.
Ukrajinci upozoravaju na Černobilj
Ukrajinska državna firma za atomsku energiju, Energoatom, upozorila je da bi nestanak struje u nuklearnoj elektrani Černobilj mogao dovesti do ispuštanja radioaktivnih supstanci u vazduh, koje bi se mogle proširiti u okolini.
Naime, za hlađenje oko 20.000 potrošenih šipki nuklearnog goriva, koje se nalaze u velikom bazenu u skladištu otpada u blizini reaktora 1 i 3 potrebna je električna energija, koja pokreće cirkulaciju vode oko šipki. Otkad je nestalo struje u Černobilju, upaljeni su rezervni dizelski generatori koji prema ukrajinskim tvrdnjama imaju goriva za 48 sati.
Ako se u tom roku ne obnovi snabdijevanje strujom, neće biti rizika od eksplozije, ali voda bi mogla postupno da počne da isparava, a para bi mogla da bude radioaktivna.
Međutim, sva takva para bi ostala unutar skladišta, tvrdi profesorica Claire Corkhill sa Univerziteta Sheffield, koja je upoznata s konstrukcijom nuklearke u Černobilju. Postoji vrlo mala opasnost od curenja radioaktivnog materijala u druge krajeve Ukrajine ili u Bjelorusiju.
– Ne vjerujem da bi to dovelo do curenja radijacije jer bi trebalo jako puno vremena dok voda ne ispari. Potrošeno gorivo drži se u modernoj zgradi koja bi trebalo da bude zatvorena i strukturalno čvrsta – pojasnila je profesorica.
Dodaje da bi situacija mogla biti opasna za ljude koji bi eventualno pokušali da uđu u skladište, ali navodi da je vjerovatnost curenja radijacije izvan skladište vrlo, vrlo mala.
Mariupolj: Bombardovano porodilište, ima žrtava
Ruske snage bombardovale su porodilište u Mariupolju.
To su upravo javili lokalni mediji, navodeći kako ima i žrtava.
Više detalja za sada nije poznato.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u razgovoru za CNN pozvao Ukrajince da “obrane budućnost” u borbi protiv želje ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ponovo izgradi rusko carstvo”.
Kličko je dodao kako “Kijev ima dovoljno resursa za nedjelju ili dvije ako ga ruska vojska uspije potpuno okružiti”.
“Poručujem ljudima da nećemo nikad odustati. Ovo je naša zemlja, naš grad, naša porodica. Branimo svoju budućnost. Ruski razlog za ovaj rat je potpuno besmislen. Razlog zbog kojeg Putin želi ovaj rat je zato što želimo biti demokratska evropska zemlja, a Putin želi ponovo izgraditi rusko carstvo. Bez Ukrajine mu je to teško postići. Njegov san je ponovo izgraditi Sovjetski savez. Bili smo u SSSR-u i ne želimo se vratiti u njega”, zaključio je gradonačelnik Kijeva.
Ukrajina je spremna da popusti u jednom zahtjevu Rusije?
Alternativa pridruživanja NATO-u mogao bi biti novi bezbjednosno-vojni sporazum za koji garantuju zemlje poput SAD-a, Turske ili susjednih država, što potencijalno uključuje i Rusiju, predložila je vladajuća stranka Ukrajine, Sluga naroda.
Neke rute ometa paljba iz teškog naoružanja, navodi CNN.
Regionalna vojna uprava kijevske oblasti, gdje je planirana evakuacija iz Vorzela, Borodjanke, Hostomela, Irpinja i Buča, kazala je da “napuštanje tih zona obezbjeđuje policija, predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i regionalna vojna uprava”.
Međutim, nekoliko sati pošto je evakuacija trebalo da počne, nema znakova da su ljudi izvučeni iz pogođenih oblasti autobuskim konvojima koji su ranije organizovani.
Izgleda, dodaje CNN, da je primijećen veći napredak u evakuaciji iz centralnog grada Enerdohara.
Međutim, kada se radi o istočnom dijelu zemlje, šef harkovske regionalne uprave Oleh Sinjehubov je kazao da je nemoguće evakuisati civile iz grada Izijuma, “jer se stalno čuju eksplozije”.
“Busevi su i dalje na ulazu u Izijum”, naveo je on.
Preporučeno
Tokom pokušaja evakuacije iz Demidova, gradića sjeverno od Kijeva koji nije bio među dogovorenim koridorima, ubijen je policajac, a još dvoje ljudi je teško ranjeno, prema regionalnim vlastima.
