Video
Separatistički lideri Donjecka i Luganska, Denis Pušilin i Leonid Pasečnik, ukazali su na zaoštravanje situacije u Donbasu te od Moskve zatražili vojnu pomoć.
Oni su uputili apel ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sa molbom da pomogne u, kako su naveli, odbijanju agresije Oružanih snaga Ukrajine kako bi se izbjegle civilne žrtve i spriječila humanitarna katastrofa u Donbasu.
To je saopštio sekretar za medije šefa ruske države Dmitrij Peskov.
“Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin primio je pisma šefova Narodne republike Lugansk i Narodne republike Donjeck, Leonida Pasečnika i Denisa Pušilina”, rekao je on.
U apelu se navodi kako “Kijev nastavlja jačati svoje vojno prisustvo na liniji, dok prima sveobuhvatnu podršku, uključujući vojnu podršku, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih država. Kijevski režim je fokusiran na rješavanje sukoba silom”.
“S obzirom na navedeno, šefovi dvije republike, u vezi sa trenutnom situacijom, kao i u cilju sprječavanja civilnih žrtava i humanitarne katastrofe, na osnovu članova 3. i 4. Ugovora o prijateljstvu, saradnji i međusobnom pomoći između Ruske Federacije i republika, traže od predsjednika Rusije da pomogne u odbijanju agresije oružanih snaga i formacija Ukrajine“, rekao je Peskov.
Podsjetimo da je Vladimir Putin priznao Donjeck i Lugansk za nezavisne republike iako se te regije nalaze na teritoriji Ukrajine, ali pod kontrolom ruskih separatista.
Separatisti iz Donjecka i Luganska od Putina zatražili vojnu pomoć
Džon Kirbi, portparol američkog Ministarstva odbrane, rekao je kako SAD vjeruje da ruska vojska ulazi u regiju Donbas na istoku Ukrajine.
“Svakako vjerujemo da dodatne ruske snage, uključujući tenkove, ulaze u tu regiju, ali ne i u u područja izvan Donbasa. To je ono što smo vidjeli”, rekao je Kirbi na briefingu za novinare u Pentagonu, pa dodao: “To je po definiciji ulazak vojske u suverenu teritoriju susjedne zemlje”.
“Zasad ne možemo potvrditi s velikom sigurnošću o kakvim se snagama i formacijma radi i kakve su im mogućnosti. Ali vjerujemo da se to događa”, rekao je Kirbi, pa dodao kako Rusija nastavlja gomilati snage na granici sa Ukrajinom, i da je spremna na invaziju ako je naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Vjerujemo da su spremni. Neka ostane na tome. Spremni su”, upozorio je portparol Pentagona.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio je da je evakuisano hemijsko postrojenje na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koji je Rusija aneksirala.
“Zabrinjavajući izvještaji iz Krima. Kompletna noćna smjena hemijskog pogona Titan u Armjansku je evakuisana. Ovo bi mogla biti priprema za još jednu rusku insceniranu provokaciju. Izgleda da Moskva nema granica u pokušajima da lažira izgovor za daljnju agresiju”, napisao je Kuleba na Tviteru.
Ukrajinski parlament upravo je izglasao uvođenje izvanrednog stanja, koje na snagu stupa u ponoć.
Ukrajinski parlament upravo je izglasao uvođenje vanrednog stanja, koje na snagu stupa u ponoć i trajaće najmanje 30 dana.
Vanredno stanje važi za cijelu Ukrajinu, uz izuzetak proruskih separatističkih pokrajina Donjeck i Lugansk. One su u vanrednom stanju od 2014. godine.
Vlada sad može u bilo kojem trenutku proglasiti policijski čas te provjeravati lične dokumente svih građana.
Uvode se i restrikcije za niz digitalnih i radio-komunikacijskih servisa, za koje vlada kaže da bi mogli “dodatno zapaliti strasti”.
Vanredno stanje znači da i vojni rezervisti ne smiju napustiti zemlju.
Svijet je suočen sa najozbiljnijom globalnom krizom mira i bezbjednosti posljednjih godina, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.
Gutereš je, obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a povodom tenzija između Ukrajine i Rusije, kazao da je vrijeme za uzdržanost, razum i deeskalaciju.
“Vrijeme je za prekid vatre i vraćanje na stazu dijaloga i pregovora”, rekao je Gutereš.
Dodao je da je potpuno posvećen rješavanju trenutne krize bez daljeg krvoprolića, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Svijet je suočen sa najozbiljnijom globalnom krizom mira i bezbjednosti posljednjih godina, a svakako i u vrijeme kada sam bio generalni sekretar“, naveo je Gutereš.
Američki predsjednik Džo Bajden je i zvanično uveo sankcije firmi Sjeverni Tok 2 AG, koja je registrovana u Švajcarskoj i koja je kompanija-kćer ruskog gasnog diva Gazproma.
Ovaj potez je novi korak u našoj inicijalnom paketu sankcija koje uvodimo kao odgovor na ruske poteze u Ukrajini. Jasno sam dao do znanja da nećemo oklijevati povući i dodatne poteze ako Rusija nastavi eskalirati situaciju – stoji u Bajdenovom saopštenju. Predsjednik SAD-a je ponovo pozdravio odluku njemačkog kancelara Olafa Šolca da blokira projekt izgradnje gasovoda.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je svojim potezima podstakao svijet da se odmakne od ruskog gasa i potraži nove izvore energije. Želim zahvaliti kancelaru Šolcu za blisko partnerstvo i kontinuiranu posvećenost ideji da Rusija odgovara za svoje postupke – stoji u Bajdenovom saopštenju.
Švajcarska vlada saopštila je danas da se uzdržala od trenutnog uvođenja sankcija Rusiji koje je usvojila EU i da će o njima odlučiti pošto ih razmotri.
Vlada je navela i da ne treba smatrati da Švajcarska želi da zaobiđe sankcije koje je Rusiji uvela EU, prenosi Rojters.
“Stoga će ispitati sankcije i onda donijeti odluku“, navodi se u saopštenju i dodaje da vlada u stalnom kontaktu sa nekoliko zemalja radi razmjene podataka o situaciji.
“Ovo je naš trenutak, prijatelji moji”, kazala je predstavnica američkog kongresa Nensi Pelosi i dodala da je trenutna kriza ista kao okupacija Sudetske oblasti u Čehoslovačkoj od strane nacističke Njemačke 1938. godine (Njemci su tada iskoristili tvdnje o maltretiranju njemačkih manjina u tom regionu kao izgovor za invaziju).
“Ovo je Sudetska oblast – to su ljudi tamo govorili. Ne možete da ignorišete ono što Putin radi – i niko to naravno ne ignoriše – ali ne možete ni da to razumijete kao nešto lakše nego što jeste: Potpuni napad na demokratiju”, izjavila je Pelosi.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba na sastanku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku rekao je da bi rat u Ukrajini u punom obimu cijeli svijet odveo u neizvjesnost, prenosi klix.ba.
“Početak rata velikih razmjera u Ukrajini bio bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo. Ako Rusija sada ne dobije oštar, brz i odlučan odgovor, to će značiti potpuni krah međunarodnog sigurnosnog sistema i međunarodnih institucija zaduženih za održavanje globalne sigurnosti”, rekao je Kuleba.
On je naglasio da se Putin neće zaustaviti u Ukrajini.
“Ako stalna članica Vijeća sigurnosti UN uspije da prekrši bukvalno sva pravila, ostale članice će se inspisirati i slijediti njen primjer. Sada on (Putin) pokušava da dokaže da su Ujedinjene nacije slabe, neodlučne i nesposobne da brane svoju srž i principe”, rekao je, napominjući da Putin sprema tužnu sudbinu za UN.
“Kako Putin vidi ulogu UN? Kao ulogu Lige naroda. Ne smijemo dozvoliti Rusiji ono što ona želi”, rekao je on.
Rusija je uz granicu nagomilala “gotovo 100 odsto snaga” za koje je Pentagon očekivao da će ih Vladimir Putin poslati na teren, rekao je viši zvaničnik američkog Ministarstva odbrane na briefingu u Pentagonu.
Bliže se brojci od 100 odsto snaga koje smo očekivali, jako su blizu tome da budu potpuno spremni. Putin na raspolaganju ima cijeli niz vojnih opcija, uključujući značajne ofenzivne sustave projektila – dodao je.
U Crnom Moru ima više od 20 ratnih brodova, na većini od njih su vojnici sposobni za borbu na kopnu. Ima mogućnost lansiranja krstarećih raketa, baš kao i balističkih. Ima oklopna vozila, artiljeriju, kopnenu vojsku i specijalne jedinice – dodao je.
Osamdeset posto ruskih snaga nagomilanih na granici Ukrajine su razmještene “u onom što smatramo pozicijama za napad”, rekao je viši zvaničnik američkog Ministarstva odbrane novinarima na briefingu u Pentagonu.
Ruske snage nagomilane oko Ukrajine, što uključuje i Bjelorusiju, su spremne za napad – dodao je.
Vojska je, rekao je zvaničnik Pentagona, “prilično blizu” granici sa Ukrajainom. Neke grupe su udaljene samo pet kilometara od Ukrajine, tvrdi on.
Vojska ruskog predsjednika Vladimira Putina spremna je koliko god može da pokrene ono što Sjedinjene Države vjeruju da bi mogla biti invazija na Ukrajinu, sa 80 odsto vojnika okupljenih oko Ukrajine na pozicijama za napad, rekao je u srijedu visoki američki zvaničnik.
“On je spreman koliko god može. Govorili smo svakog dana i sigurno je moguće da je danas taj dan”, rekao je zvaničnik američke odbrane, ne predviđajući da će se invazija dogoditi u srijedu.
Evropska unija u srijedu je zvanično usvojila prvi paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na odluke Moskve o priznanju područja Donjecka i Luganska i na najavljeno slanje vojske u ta područja.
Odluka je usvojena nakon što je završen postupak u kojem su sve zemlje članice dale podršku sankcijama.
Američka ambasadorka pri UN-u, Linda Tomas-Grinfild, rekla je na Generalnoj skupštini UN-a da bi ruska invazija Ukrajine mogla stvoriti do pet miliona novih izbjeglica.
Nastavi li Rusija ovim putem, moglo bi doći do nove izbjegličke krize, jedne od najveće sa kojima se svijet danas suočava – rekla je Tomas-Grinfild.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova, je u razgovoru za BBC rekla kako je reputacije Rusije kao agresora na Ukrajinu “izmišljena”.
Ideju da je Rusija kriva za krizu u Ukrajini je izmislio Zapad – rekla je Zaharova.
Izjavila je kako je Zapad ionako htio uvesti sankcije Rusije nezavisno o tome što ta zemlja činila, pa dodala kako bi London i Vašington trebali razmotriti vlastite postupke u međunarodnim konfliktima. Sankcije Rusiji nazvala je “ilegalnima”.
Kako javlja Rojters, Sjedinjene Američke Države planiraju uvesti sankcije kompaniji koja gradi ruski gasovod Sjeverni Tok 2.
Šef Evropskog savjeta Šarl Mišel sazvao je za sjutra naveče vanredni samit čelnika država članica na kojem će raspravljati o razvoju događaja nakon ruskog priznanja nezavisnosti ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk.
Na sastanku koji je zakazan za sjutra u 20 sati biće riječi o zaštiti međunarodnog poretka, odnosima i ponašanju prema Rusiji i daljoj podršci Ukrajini i njenom narodu, naveo je Mišel u poziivnom pismu članovima Evropskog savjeta.
U 21. vijeku nema mjesta za promjenu granica primjenom sile i prinude – naveo je Mišel dodajući da agresivne akcije Rusije krše međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i podrivaju evropski bezbjednosni poredak.
Mišel je šefovima diplomatija zemalja EU izrazio zahvalnost na jedinstvu pokazanom posljednjih dana, posebno kroz brzo usvajanje paketa sankcija. Važno je da nastavimo da budemo jedinstveni i odlučni i da zajednički definišemo naš kolektivni pristup i djelovanje, dodao je u pozivnom pismu za sjutrašnji sastanak.
U telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je svoje “razočaranje” reakcijom Sjedinjenih Država i NATO-a.
Putin je izrazio svoje razočaranje reakcijom Sjedinjenih Država i NATO-a, što je predstavljalo pokušaj ignoriranja legitimnih ruskih zabrinutosti i zahtjeva – navedeno je u saopštenju ruskog Predsjedništva.
Nekoliko američkih obavještajaca otkrilo je za Njuzvik da je administracija predsjednika Džoa Bajdena obavijestila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o tome da se Rusija sprema provesti totalnu invaziju u sljedećih 48 sati.
Predsjednik Ukrajine je upozoren da će Rusija vrlo vjerovatno početi invaziju u roku od 48 sati – rekao je američki zvaničniik.
Uz to, kako je dodao, imaju izvještaje da su ruski avioni ranije danas ušli u ukrajinski vazdušni prostor.
Radilo se o špijunskim avionima, koji su nakratko ušli u ukrajinski vazdušni prostor – kazao je zvaničnik.
Izvor blizak ukrajinskom predsjedniku potvrdio je Njuzviku da je Zelensk primio upozorenje Bajdenove administracije.
Prema neimenovanom američkom obavještajcu, Pentagon procjenjuje da će Rusija prilikom invazije koristiti vazdušne udare, krstareće rakete, te kopnenu vojsku.
Informaciju je potvrdio i drugi američki obavještajni zvaničniik, koji je naglasio “sveobuhvatnu prirodu” vojnih operacija koje Pentagon očekuje od Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je danas “bezbjednosne garancije” za svoju zemlju od Zapada i Moskve u trenutku kada se Ukrajina suočava sa prijetnjom ruske invazije.
“Ukrajini su potrebne bezbjednosne garancije, jasne i konkretne, i to odmah, kako od Zapada tako i od Rusije”, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu sa svojim poljskim i litvanskim kolegama Andžejom Dudom i Gitanasom Nausedom.
“Mislim da Rusija treba da bude medju zemljama koje daju jasne garancije bezbjednosti”, rekao je Zelenski i podsjetio da je više puta predlagao susret sa predsjednikom Vladimirom Putinom radi smirivanja sadašnje krize.
Zahvalio se svojim kolegama iz Litvanije i Poljske na podršci i isporuci oružja i vojne opreme Kijevu.
“Ujedinjeni smo u uvjerenju da se budućnost evropske bezbjednosti odlučuje u ovom trenutku kod nas u Ukrajini”, rekao je Zelenski.
Zapad ocjenjuje da bi Rusija koja je nagomilala 150.000 vojnika na ukrajinskim granicama mogla da pokrene veliku operaciju uključujući i da zauzme Kijev, glavni grad Ukrajine.
EU sankcioniše Šojgua
Evropska unija planira da sankcioniše ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua i Agenciju za internetska istraživanja (IRA) koju podržava Kremlj, rekao je visoki diplomata EU.
Diplomata je za CNN rekao da bi sankcioniranje ministra obrane i agencije trebalo “biti gotova stvar”.
Ostaje samo da se sankcije formalizuju “pismenim postupkom”, a zatim bi trebalo da budu objavljene kasnije u toku dana.
Hakerski napad u Ukrajini
Web-stranice velikog broja ukrajinskih vladinih tijela bile su meta masovnog hakerskog napada.
Internetske stranice ukrajinskog parlamenta (Rada), ministarstva vanjskih poslova i bezbjednosnih službi među nekoliko su službi koje su pogođene napadom. Napadnute su i stranice ministarstva zdravstva i unutrašnjih poslova, kao i neke banke.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao nezavisnost separatističkih regija Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine, Rusiji stižu sankcije sa svih strana. U međuvremenu američki državni sekretar Entoni Blinken otkazao je sastanak sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom.
Sva dešavanja povodom krize u Ukrajini pratite na našem portalu.
Moskva obećava bolan odgovor na sankcije
Rusija je obećala danas “snažan” odgovor na američke sankcije koje je Vašington najavio poslije ruskog priznavanja separatističkih oblasti na istoku Ukrajine. “Ne treba imati sumnje biće snažan odgovor na sankcije, možda ne obavezno simetričan, ali dobro proračunat i bolan za američku stranu”, navelo je rusko ministartsvo spoljnih poslova u saopštenju.
Ekonomske sankcije Rusiji, Ukrajina poziva državljane da napuste Rusiju
Evropska unija je odobrila sankcije Rusiji. Sankcije Rusiji uvele su i Kanada, Japan, Australija, Velika Britanija. Iz Bijele kuće je saopšteno da se trenutno ne planira sastanak Bajdena i Putina, o kome se ranije govorilo.
Putin je izjavio da je “otvoren za dijalog”, ali da se ne može pregovarati o interesima Rusije kao što je bezbjednost zemlje. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pozvalo je svoje građane da hitno napuste Rusiju. Rusija počela evakuaciju diplomatskog osoblja iz Ukrajine.
Britanija šalje smrtonosnu i nesmrtonosnu pomoć Ukrajini, Rusija poručuje da nijedna sila ne može da poništi odluku o otcjepljenju
Boris Džonson najavljuje paket vojne pomoći Ukrajini u svjetlu “sve prijetećeg ponašanja Rusije”, piše Sky News.
“To će uključivati smrtonosnu i nesmrtonosnu pomoć kao što je odbrambeno oružje”, poručio je premijer Velike Britanije.
Britanski ministar kulture zatražio je od tijela za medijsku regulaciju da istraže rusku RT televiziju zbog sumnje na potencijalno širenje dezinformacija, prenosi Rojters.
Andrej Turčak, visoki član ruske vladajuće partije, rekao je u srijedu da nijedna sila na svijetu ne može da promijeni pravni rezultat ruskog priznanja dva otcijepljena regiona u istočnoj Ukrajini.
Tokom posjete Donjecku, Turčak je rekao separatističkom lideru Donjecke Narodne Republike koju podržava Rusija da Rusija neće napustiti svoj narod.
On je rekao da je 93.000 ljudi već evakuisano preko granice u Rusiju.
Papa Franjo pozvao je političke vođe da sagledaju posljedice svojih odluka, javlja Rojters.
Papa je u srijedu poručio da je prijetnja ratom u Ukrajini “u njemu izazvala veliku bol”. Pozvao je političare da ozbiljno, pred Bogom, promisle o posljedicama svojih postupaka.
Takođe je pozvao vođe da se suzdrže od daljih poteza koji bi mogli uzrokovati patnju mnogih ljudi.
On je kazao da će vanredno stanje trajati 30 dana sa mogućnošću produženja na još 30.
Danilov je takođe rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije razgovarao o razvoju nuklearnog oružja, što Putin navodi kao razlog strateške prijetnje za Rusiju.
Ukrajina: Ubijen jedan vojnik, šestoro ranjenih
Ukrajinska vojska je javila da je jedan vojnik poginuo, a šestoro njih ranjeno u 96 incidenata granatiranja koje su izveli proruski separatisti u prethodna 24 sata.
Dodaju da su separatističke snage koristile tešku artiljeriju, raketne sisteme Grad.
Preporučeno
Ukrajina je počela da regrutuje rezerviste u dobi od 18 do 60 godina, a maksimalan period služenja je godinu dana.
