Video
Srbija, Kosovo i predsjednik SAD Donald Tramp stavili su u petak u Bijeloj kući svoje potpise na ono što Vašington vidi kao istorijski sporazum o “normalizaciji ekonomskih odnosa Srbije i Kosova”.
Za Srbiju u pitanju je “bilateralni sporazum sa SAD”, za Kosovo međudržavni sporazum sa Srbijom, a za EU je u pitanju “dokument” za koji znaju da postoji.
Pored različitih interpretacija različitih papira koje su potpisale različite strane, ono što je jasno iz uvida u završne tekstove jeste da se ekonomski i politički pristup prepliću kroz skup raznih tema od infrastrukturnih projekata, trgovine, energetike, religijskih sloboda, prava LGBT populacije do 5G mreža i odnosa sa Izraelom.
I dok specijalni izaslanik američke administracije Ričard Grenel ovakav sporazum opisuje kao “rezultat drugačije vrste diplomatije američkog predsjednika Donalda Trampa”, sa druge strane Atlantika takav pristup vide kao jednostran i tipično “privatni pristup” predsjednika Trampa zasnovan na trgovini u širem smislu te riječi.
“U pitanju je neobavezujući dokument koji najviše služi proglašenju nekog velikog i istorijskog uspjeha, kao što je sve istorijsko kod predsjednika Trampa. U dokument je ušlo sve što je moglo da koristi Trampovom cilju dva mjeseca prije izbora u SAD, a na šta su mogli da pristanu Srbija i Kosovo”, izjavio je za DW član Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Veber.
Za razliku od trenutne američke administracije, njemački analitičar smatra da se politički konflikt ne može riješiti ekonomskom normalizacijom, niti da može doći do “ekonomske normalizacije bez riješenog odnosa medju državama”.
Veber ukazuje na činjenicu, koje su svjesni i u EU kao i na Zapadnom Balkanu, a to je da zbog velikog uticaja SAD i predsjednika Trampa ni Kosovo ni Srbija nijesu bili u prilici da odbiju proces koji organizuje Vašington, ali i da veliki dio dogovorenog u Bijeloj kući uopšte nema veze sa rješavanjem konflikta Srbije i Kosova.
Brisel prima na znanje, ali “ne vidi” istorijski sporazum. Na informacije o “istorijskom dogadjaju” u Vašingtonu, zvanični Brisel gotovo da nije ni reagovao.
Tek na insistiranje medija da EU, kao glavni posrednik u dijalogu Beograda i Prištine, da svoju ocjenu dvodnevnih dešavanja na najvišem političkom nivou u Bijeloj kući, oglasio se samo portparol šefa diplomatije EU Peter Stano.
“Primili smo k znaju potpisivaje dokumenta između Beograda i Prištine u Bijeloj kući u Vašingtonu. Očekujemo da pozdravimo dvije strane koje će tokom vikenda i sljedeće nedjelje nastaviti rad na sveobuhvatnom sporazumu za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova na osnovu međunarodnog prava i evropskih kriterijuma”, poručio je Stano.
Nezvanično u Briselu kažu da više od papira i potpisa žele da vide i održivu primjenu dogovorenog. Istovremeno, Brisel naglašava da je cilj dijaloga koji se vodi pod okriljem EU rješavanje svih otvorenih pitanja izmedju Srbije i Kosova, jednom zauvijek, kroz pravno-obavezujući sporazum.
Preporučeno
Analitičari ukazuju na to da prve rezultate i ozbiljan i konzistentan rad na obnovljenom dijalogu Beograda i Prištine ne bi trebalo da se očekuje bar do novembarskih izbora u SAD koji će u mnogome odrediti buduće odnose Brisela i Vašingtona pa i pogledu dalje normalizacije odnosa Srbije i Kosova, dodao je DW.
