Video
Rusija je potpuno preuzela kontrolu nad Crnim morem, što podrazumijeva i blokadu ukrajinskih lučkih gradova. Iz tog razloga, oko 4,5 miliona žitarica nalazi se u skloništima i trenutno ne postoji način da se one iskoriste. Ukrajina se smatra žitnicom Evrope, obzirom da je oko 71 odsto ukrajinske zemlje poljoprivredno.
Pored toga, Ukrajina posjeduje četvrtinu svjetske „crne zemlje“, poznate kao černozem, koja je veoma plodna.
Od početka rata 24 februara, isporuke žitarica kako iz Ukrajine, tako i iz Rusije su drastično smanjene. Ove dvije zemlje inače zajedno čine oko 25 odsto svjetskog izvoza pšenice i 16 odsto kukuruza, što je dovelo do skoka cijena žitarica na međunarodnim tržištima.
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć u hrani apelovala je da se luke na Crnom moru u Ukrajini ponovo otvore kako bi se omogućio izvoz pšenice i kukuruza, od čega zavise mnoge siromašne zemlje svijeta.
U saopštenju Svjetskog programa za hranu (WFP), sa sjedištem u Rimu, navodi se da je prije rata 98 odsto ukrajinskog izvoza žitarica transportovano kroz crnomorske luke koje su sada blokirane.
Svjetski program za hranu je upozorio da luke na jugu Ukrajine, ionako oštećene asrtiljerijskim napadima i bombardovanjem, moraju nastaviti rad da bi se zaštitila ukrajinska poljoprivredna proizvodnja i omogućio izvoz koji je ključan za ekonomiju Ukrajine, ali i snabdijevanje svijeta hranom.
Kakvo je stanje u žitnicama
Na teritoriji koju kontroliše Ukrajina ima dovoljno velike zalihe žita da prehrani stanovništvo u ovim oblastima i dovoljno goriva da zadovolji dnevne potrebe farmera.
Na stabilnost u proizvodnji mogle bi da utiču brojne prijavljene krađe, od koji se najveća dogodila prošlog mjeseca, kada su ruske snage ukrale nekoliko stotina hiljada žita u okupiranim oblastima Ukrajine.
Iz ministarstva poljoprivrede Ukrajine navode da je pojačan izvov žitarica alternativnim rutama pri kraju prethodnog mjeseca, ali je početak maja donio nove probleme u lučkim gradovima, što je znatno otežalo situaciju.
Za Ukrajinu, Odesa, Herson i Mikolajev su ključne luke za međunarodne trgovinske tokove, a one su pod stalnom opsadom ruskih trupa.
Zbog blokade ovih luka, ukrajinski izvoz žitarica pao je na oko 923.000 tona u aprilu sa 2,8 miliona tona u istom mjesecu 2021. godine.
Ukrajina je takođe izvezla 151.529 tona suncokretovog ulja i 169.681 tona uljarica, uglavnom sjemena suncokreta.
Ko su najveći uvoznici
Prema podacima Međunarodnog trgovačkog centra, najveći uvoznici žitarica iz Ukrajine su Egipat i Turske, koje se na uvoz oslanjaju za oko 70 odsto svojih potreba. Krajnja destinacija više od 95 odsto žitarica iz Ukrajine su Azija i Afrika.
Tako Egipat uvozi žitarice u vrijednosti od 2,4 milijarde dolara, Turska 1,9 milijardi dolara, Bangladeš 703,7 miliona dolara, Indonezija 543,3 miliona, Pakistan 535,3 miliona, Jemen 318,7 miliona, Maroko 286,7 miliona, Azerbejdžan 284,5 miliona, Sudan 282,9 miliona, a Filipini 229 miliona dolara.
Ruska taktika
Iako blokada strateški ključnih luka na Crnom moru zadaje veliki finansijski udarac Ukrajini, ovakav postupak Rusije ima posljedice i po ostatak svijneta.
Obzirom na činjenicu da je uvoz žitarica iz Rusije obustavljen zbog pokretanja invazije na Ukrajinu, svijet u velikoj mjeri zavisi od ukrajinskog uvoza.
Evropska unija uvela je pet paketa sankcija Rusiji, dok je šesti i najoštriji do sada u pripremi. On podrazumijeva i potpuni embargo na ruske energente, što će znatno oštetiti rusku ekonomiju.
Preporučeno
Kao jedan od načina suprostavljanja sankcijama Unije i Sjedinjenih Američkih Država, ruske vlasti donijele su odluku da onemoguće izvoz žitarica iz Ukrajine, što će doprineti povećanju cijena na tržištu i razmjerama prehrambene krize.
