Zatim je stigao ruski odgovor: „Razmatrana je ideja da bi bilo prikladno ispitati mogućnost podizanja na nivo predstavnika ruske i ukrajinske strane“, izjavio je bliski saradnik Kremlja Jurij Ušakov, obavještavajući novinare o telefonskom razgovoru američkog predsjednika Donalda Trampa sa Putinom. Nije bilo pominjanja imena bilo kog od dvojice lidera, niti naznaka da bi moglo doći do susreta.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo je pomirljiviji ton u intervjuu za državnu televiziju kasnije u utorak. „Ne odbijamo nijedan oblik saradnje – ni bilateralni ni trilateralni“, insistirao je. Ali: „Svi kontakti koji uključuju najviše zvaničnike moraju biti pripremljeni s najvećom pažnjom“. U „jeziku“ Kremlja, komentariše CNN u svojoj analizi, ovo znači da nijesu ni blizu spremni da pristanu na tako nešto.I to ne bi trebalo da bude iznenađenje, navodi američka mreža, predstavljajući tri glavna razloga zbog kojih procjenjuje da Putin nije spreman za sastanak sa Zelenskim. I vjerovatno nikada neće ni biti.
Istorija i politika
Prema CNN-u, rat u Ukrajini je rat koji je Putin započeo jednostranim priznavanjem dijelova ukrajinske teritorije (samoproglašenih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk) kao nezavisnih. On je tvrdio da je Ukrajina „neotuđivi dio istorije, kulture i duhovnog prostora (Rusije)“ i da njeno odvajanje od Rusije predstavlja istorijsku grešku.
Tako, ako bi do tog sastanka došlo, kako kaže Orisija Lucevič, direktorka programa za Rusiju i Evroaziju u Četam hausu, Putin bi „morao da prihvati svoj neuspjeh i sjedne za isti sto sa predsjednikom koga smatra smiješnim, iz zemlje koja ne postoji“.
Bilo bi to, tvrdi ona, ogroman zaokret koji bi bilo teško objasniti ruskom narodu. „(Putin) je isprao mozak Rusima na državnoj televiziji da je Zelenski nacista, da je (Ukrajina) marionetska država Zapada… da je Zelenski nelegitiman, zašto odjednom razgovara s njim?“.
Kremlj ne samo da sistematski osporava legitimitet ukrajinskog lidera, fokusirajući se na odlaganje izbora u Ukrajini, za koje Kijev navodi ratno stanje kao razlog, već, štaviše, u najnovijem mirovnom planu koji je podnio, zahtijeva da se izbori u zemlji održe prije potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Putin i drugi ruski zvaničnici rijetko pominju Zelenskog po imenu, radije koristeći oštre reference na „kijevski režim“. Zelenski je sa svoje strane otputovao u Tursku na prve direktne razgovore između dvije strane sredinom maja, dok je Putin poslao delegaciju predvođenu piscem istorijskih udžbenika, kako komentariše CNN.
Teritorijalno pitanje
Tatjana Stanovaja, viša istraživačica u Centru Carnegie Russia Eurasia i osnivačica R.Politik-a, koji pruža vijesti i analize o Rusiji, tvrdi da Putin ne smatra sastanak sa Zelenskim ključnim u ratu u kojem Rusija vidi Zapad kao glavnog protivnika, a Ukrajinu kao sekundarnog. Međutim, prema njenim riječima, ruski predsjednik bi prihvatio sastanak ako bi vjerovao da će imati uspješan ishod za njega.
„Osnovni zahtjevi moraju biti na stolu i Zelenski mora biti spreman da razgovara o njima“, izjavila je za CNN u intervjuu u utorak. Za sada, Zelenski ih je isključio, jer nema razgovora o ustupanju teritorija koje Ukrajina i dalje kontroliše. Ali Putin, tvrdi ona, vidi Trampa kao ključ za promjenu toga.
„Tramp se smatra faktorom koji će omogućiti postizanje ruske vizije rješenja i zato se pretpostavlja da će Sjedinjene Države sarađivati sa Kijevom da ih pritisnu da budu fleksibilniji, da budu otvoreniji za ruske zahtjeve“, navela je Stanovaja.
Ona je nagovijestila da će Rusija pokušati da zadrži SAD na svojoj strani predlažući novu rundu razgovora u Istanbulu, ali sa delegacijom višeg nivoa, možda uključujući samog Ušakova i ministra vanjskih poslova Lavrova. Ali neće rizikovati da upadne u „zamku“ prihvatajući sastanak sa Zelenskim samo da bi saznao da su svi njegovi zahtjevi odbijeni.
Tramp je završio svoj dan u ponedjeljak objavljujući na Truth Social-u da je „započeo pripreme za sastanak… između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog“. Do trenutka kada se probudio i uključio u jutarnju emisiju Fox News-a u utorak ujutro, činilo se da je shvatio da to nije dogovoreno, kako navodi CNN. „Organizovao sam to, otprilike, sa Putinom i Zelenskim, ali znate, oni to moraju da reše. Mi smo 7.000 milja daleko“, naglasio je.
Pritisak na Zelenskog
Putin u ovom trenutku nema razloga da pristane. Ne učinivši nikakve ustupke, „nagrađen“ je samitom na Aljasci, povlačenjem Trampovog zahtjeva da potpiše prekid vatre prije mirovnih pregovora i propadanjem svih ultimatuma za nametanje sankcija do danas.
Malo smanjivši obim noćnih napada dronovima na ukrajinske gradove tokom avgusta, Rusija se snažno vratila ponovo u ponedjeljak uveče, lansirajući 270 bespilotnih letjelica i 10 raketa. Ako Trampov pritisak na Zelenskog još nije dao rezultate koje Moskva želi, uvijek postoji vojna sila na koju se može osloniti.
Preporučeno
Jedini problem za Rusiju u ovom trenutku je koga će Tramp okriviti kada njegov posljednji mirovni pokušaj propadne, zaključuje CNN.
Video