Video
Niko im se nije javio. Tražili su i šefa Službe za međunarodnu saradnju i razvoj i unapređenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plata ovdje je oko 9.000 kuna neto, piše Jutarnji list.
Problemi sa tržištem rada sa kojima se suočavaju privatnici, koji više ne mogu da nađu domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna i stoga sve više uvoze strane radnike, sve više se prelivaju i na državnu službu.
Dobri radnici
Nekada je sigurnost zaposlenja bila privlačna, posebno u vrijeme kriza, kada je privatni sektor bio primoran da otpušta radnike, a danas, kada je situacija takva da svuda nedostaje radnika, niko ne želi da radi za državu, gdje su prosječne plate relativno niske i gdje nema napretka po zaslugama, a ne po podobnosti, pa se izabranima izmišljaju poslovi da bi uopšte napredovali.
Početna plata administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom je oko 5.000 kuna, a stručni saradnici zarađuju oko 6.000 kuna. Sistem plata je nejednako uređen, pa se često dešava da se plata za isto radno mjesto u različitim službama razlikuje u zavisnosti od toga da li je riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnom servisu. Tako da ni kvalitetniji kadrovi često ne mogu da budu nagrađeni za dobar rad, pa takvi činovnici ili bježe u agencije i sisteme koji imaju bolje koeficijente ili odlaze u privatne firme nakon sticanja znanja u državnoj službi.
Politika plata
U Hrvatskoj je broj zaposlenih u javnom i državnom sektoru ogroman, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici i zaposleni u ministarstvima, isključujući policajce, vidljiv je trend smanjenja broja zaposlenih. Za samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na prije godinu dana broj zaposlenih smanjen je za 324, pa je na kraju marta zaposleno 16.435 ljudi. Procjene su da će veliki broj administrativnog osoblja otići u penziju u narednom periodu.
Zato su pojedini ministri prinuđeni da kolegama „otmu” dobre radnike premještanjem iz službe.
“Sigurnost posla u državnoj službi je nekada igrala ulogu, kada je na berzi bilo 400.000 nezaposlenih, a danas gubi na vrijednosti jer nedostaje radne snage i u privatnom sektoru”, analizira Mihovil Škarica, stručnjak za javnost uprave sa Pravnog fakulteta u Zagrebu.
On napominje da se od tada sistem zapošljavanja, napredovanja i plata nije mijenjao, a kada se detektuje da su neke profesije deficitarne, poput informatičara i visokoobrazovanih specijalista, onda se to djelimično rešava promjenom propisa koji definišu hiljade radnih mjesta.
“Ne postoji sistemski pristup pitanju plata. To proizvodi nepravde, otpore i utiče na organizacionu klimu u administraciji. Ne postoji proaktivna, promišljena politika, već tržište usmjerava promjene”, smatra Škarica.
Ove probleme trebalo bi da riješi novi Zakon o platama, koji se najavljuje već deceniju, a nijedna vlada ga još nije donijela. U stvari, to je jedna od najvećih reformi kojom bi se konačno uredio sistem plata u državnoj upravi tako da se za isti posao primaju jednake plate, radnici nagrađuju, a neradnici kažnjavaju.
Iz Ministarstva pravde i uprave najavljuju da će Zakon biti gotov krajem sledeće godine, a stručnjaci Svjetske banke sada rade analize i poređenja sa drugim zemljama koje su ga primijenile. Moguće je da će ubuduće državni službenici imati platne razrede, umesto bezbrojnih koeficijenata i brojnih dodataka na platu.
“Cilj zakona je da se sprovedu mehanizmi da se koeficijenti izjednače i odgovaraju potrebama savremene javne uprave. Takođe, kroz centralizovani sistem tendera, koji bi trebalo da počne 2024. godine, biće veća konkurentnost jer ćemo znati realne potrebe i realno stanje na tržištu”, kažu u Ministarstvu.
U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika ne smatraju da će novi zakon riješiti sve probleme. Za njih je, kaže predsjednica Iva Šušković, najveći problem nedovoljna plata, zbog čega se ne prijavljuju kvalitetni kadrovi, a samim tim i sistem postaje neodrživ.
“To je posebno vidljivo u pravosuđu, gdje 80 posto zaposlenih ima plaću manju od 5.500 kuna, kvalitetni kadrovi odlaze u privatni sektor ili bivaju premješteni”, kaže on.
Nedavno su organizovali protest zbog nepravde iz 2019. godine, kada je 5.000 državnih službenika i namještenika uključeno u pravosudni sistem sa povećanjem od devet odsto, dok 2.500 nije. Plata u državnoj službi, dodaje, svakako ne može da privuče mlade, obrazovane ljude u velikom sistemu gdje je velika odgovornost, pa je kvalitet državne službe degradiran.
“Zakon bi trebalo da bude završen do 2024. godine, a čini nam se da nema vremena za kvalitetnu analizu i pravljenje dobrog rešenja”, kaže on.
Problem je i stigma o nevjerstvu, koja je teško rešiva. Teško je, objašnjava, građanima objasniti da funkcioneri i namještenici nisu isto što i funkcioneri.
“Ne uhljebjuju se ljudi za 4.000 i 5.000 kuna platu. Kukolja ima i u javnom i u privatnom sektoru i ne možemo generalizirati”, tvrdi.
Škarica ipak misli da bi novi Zakon mogao riješiti problem, ali nije optimist da će se to dogoditi brzo, iako je dio NPOO-a.
“Zakon je bio u svim programima reformi od 2014. pa se nije donio. Ljude ne motivira samo sigurnost, nego i pravednost plaće, a sada je jedini način da plaća raste taj da se „ogrebeš“ za napredovanje, pa se onda izmišljaju službe i sektori. Sustav plaća treba odvojiti od sustava napredovanja”, smatra.
Nakon mesec dana Čistoća morala ponoviti konkurs, traži 70 radnika
Zagrebački holding ovih je dana raspisao novi konkurs za zapošljavanje u Čistoći. Traže 20 vozača kamiona i 50 komunalnih radnika, a konkurs bi se trebao okončati krajem idućeg tjedna.
Podružnica Zagrebačkog holdinga, koja se posljednjih mjeseci nalazi u problemima s manjkom radnika i neispravnim kamionima, zbog čega zapinje odvoz smeća i zbog čega je odgođen novi model odvajanja otpada za oktobar, već je raspisala konkurs za 50 radnika prije mjesec dana, ali je taj konkurs propao jer ih se za posao javilo samo 17.
“Da, sada se išlo na ponovljeni natječaj jer se na prethodni javilo manje od dvadeset ljudi. Također, sada se traže i vozači kamiona, što nam je isto preko potrebno”, rekla je Mirjana Kaltak, predsjednica Sindikata Čistoće. Razlika između dvaju natječaja, dodaje Kaltak, jest u tome što je Čistoća prethodno tražila tzv. agencijske radnike, odnosno radnike preko agencija za zapošljavanje koji ne ostvaruju ista prava kao i zaposlenici Holdinga.
Preporučeno
“Radnici Holdinga, za razliku od agencijskih radnika, mogu ostvariti sva materijalna prava, kao pravo na prijevoz, egres, božićnicu, uskrsnicu…”, nabraja i dodaje da će odaziv potencijalnih radnika sada sigurno biti veći. Na pitanje zašto Holding, nije odmah išao s takvim konkursom, Kaltak odgovara da konkurs za agencijske radnike kraće traju i procedura je jednostavnija.
