Video
Međutim, uprkos preprekama, rekao je da Ukrajina neće odustati.
”Imamo novu fazu rata i to je činjenica“, rekao je Zeleski u intervjuu za Asošijejted pres u Harkovu, poslije obilaska trupa u tom regionu.
”Zima je u cjelini nova faza rata”, objasnio je.
Dugo očekivana kontraofanziva ukrajinske vojske, koja je potpomognuta desetinama milijardi dolara pomoći sa Zapada, uključujući i teško naoružanje, nije dala očekivane i željene rezultate, te su sada neki ukrajinski zvaničnici zabrinuti da dalja vojna pomoć neće biti tako velikodušna.
”Mi ne odustajemo, borimo se sa drugom (najboljom) vojskom na svijetu i u tom kontekstu sam zadovoljan”, rekao je on. Ipak, dodao je: „Gubimo ljude, nismo dobili svo oružje koje smo željeli i zbog toga ne mogu da budem zadovoljan, ali se ne mogu previše ni žaliti. Htjeli smo brže rezultate. Iz te perspektive, nažalost, nismo postigli ono što je planirano. I to je činjenica“.
Zelenski je takođe rekao da se boji da će sukob Izraela i Hamasa odvući pažnju sa rata u Ukrajini, jer suprotstavljeni politički programi i ograničeni resursi dovode u opasnost intenzitet pomoći zapadnih zemalja Kijevu.
” Već možemo videti posljedice pomjeranja pažnje međunarodne zajednice zbog tragedije na Bliskom istoku. To samo slijepi ne prepoznaju. Ne smijemo dozvoliti da ljudi zaborave na rat ovdje”, rekao je on.
Ta zabrinutost dodatno je pojačana i zbog nemira koji će neminovno rasti zbog izbora koji će se sljedeće godine održati u Sjedinjenim Državama i potencijalnih implikacija koje bi taj događaj mogao da ima na Ukrajinu.
Osvrćući se na izbore u SAD, u kojima se Bajden suočava sa skepticizmom zbog svoje čvrste podrške Kijevu, Zelenski je priznao da su “izbori uvijek šok i to je potpuno razumljivo”.
Nedavna anketa koju je sproveo Asošijejted pres pokazala je da skoro polovina Amerikanaca misli da njihova zemlja previše troši na Ukrajinu. Sve veći broj republikanaca protivi se slanju veće vojne pomoći, a nije jasno da li će i kada Kongres odobriti zahtjev Bijele kuće za dodatnu pomoć.
Na pitanje o tome, Zelenski je otvoreno odgovorio da je “izbor Amerikanaca izbor Amerikanaca”, ali tvrdi da pomažući Ukrajini, Amerikanci pomažu i sami sebi.
”U slučaju Ukrajine – ako otpor danas ne uspije zbog nedostatka pomoći i naoružanja, Rusija će onda najvjerovatnije izvršiti invaziju na zemlje NATO-a. A tada će se boriti američka djeca”, rekao je on.
Istovremeno, zalihe municije su pri kraju, što prijeti da zaustavi operacije na frontu.
U toku zime vojni lideri će se ponovo boriti sa poznatim izazovima – niskim temperaturama, izloženošću vojnika na frontu, ali i sa vazdušnim udarima ruske vojske koja cilja energetsku infrastrukturu širom Ukrajine.
”Zato je zimski rat težak”, rekao je Zelenski.
I prije zvaničnog početka zime, Moskva je 25. novembra pokrenula do sada najopsežniji napad sa 75 dronova iranske proizvodnje tipa Šahed na Kijev i tim zabrinjavajućim presedanom unijela nemir zbog pretpostavki šta bi moglo da uslijedi u narednim mjesecima.
Zelenski je rekao da Ukrajina od saveznika nije dobila svo oružje koje joj je bilo potrebno i da ograničenja u veličini vojnih snaga te zemlje onemogućavaju brzo napredovanje.
”Nema dovoljno snage da se brže postignu željeni rezultati. Ali to ne znači da treba da odustanemo, da se moramo predati. Uvjereni smo u svoje postupke i borimo se za ono što je naše-rekao je on.
Dodao je da je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo i nekih pozitivnih pomaka.
– Ukrajina je uspjela da ostvari neke značajne teritorijalne dobitke protiv bolje naoružanog i utvrđenog neprijatelja – istakao je Zelenski.
” Osim toga, smanjena je moć ruske Crnomorske flote, nakon napada ukrajinske vojske koji su uspjeli da probiju protivvazdušnu odbranu i pogode njen štab na okupiranom poluostrvu Krim ”, dodao je on.
Kazao je i da privremeni koridor za izvoz žitarica koji je Kijev uspostavio nakon povlačenja Rusije iz ratnog sporazuma i dalje funkcioniše.
Zelenski je usredsređen na sljedeću fazu rata, što bi značilo jačanje domaće proizvodnje oružja, piše AP.
Za tu namjenu opredeljen je znatan dio ukrajinskog budžeta, ali je trenutna proizvodnja daleko od dovoljne kako bi se preokrenuo tok rata i zato Zelenski sada traži od zapadnih saveznika, uključujući SAD da ponude povoljne kredite i ugovore kako bi taj cilj bio ispunjen.
Taj apel uputio je i prilikom posljednjeg sastanka sa predsjednikom Sjedinjenih Država Džoom Bajdenom, članovima Kongresa i drugim najvišim zvaničnicima.
”Dajte nam te mogućnosti, a mi ćemo ga onda praviti”, rekao je on.
”Koliki god trud i vrijeme budu bili potrebni, mi ćemo to učiniti i to vrlo brzo. To je izlaz – rekao je Zelenski poručujući da Rusiju ništa ne plaši više od vojno samodovoljne Ukrajine.
S budžetom koji predviđa trošenje 22 odsto BDP-a zemlje za odbranu i nacionalnu bezbjednost, ukrajinska ekonomija se restrukturira oko rata kojem se ne nazire kraj, slično kao i svakodnevni život njenih građana.
Rat je takođe onemogućio održavanje predsjedničkih izbora koji su, prema ustavu, predviđeni u martu. Iako je Zelenski rekao da je spreman za njihovo održavanje, većina Ukrajinaca nije jer vjeruju da je izlazak na glasanje u tim okolnostima „opasan i besmislen“.
To je pokrenulo još jedno pitanje: Koliko dugo Zelenski može da se nosi sa tim da bude lider zemlje koja je u ratu?
”Nema riječi kojima bih opisao koliko je taj posao težak”, rekao je on, ali je dodao da ne može ni da zamisli da napusti tu funkciju.
Preporučeno
”Iskreno, to ne možete učiniti. To bi bilo veoma nepravedno, pogrešno i definitivno demotivišuće”, zaključio je Volodimir Zelenski.
