Video
„Analize koje ukazuju na to da će vještačka inteligencija otvoriti nova radna mjesta je „100 odsto glupost“, rekao je Gavdat u podkastu „Diary of a CEO“, koristeći primjer svoje AI kompanije Emma.love.
On i još dvojica softverskih stručnjaka napravili su aplikaciju uz pomoć vještačke inteligencije. Gavdat kaže da je za pravljenje ove aplikacije prije nego što je vještačka inteligencija uzela maha bilo potrebno „350 programera“.
Gavdat ima preko 30 godina iskustva u tehnološkoj industriji. Skoro pet godina bio je u menadžmentu Google X-a, gdje je radio na rješavanju globalnih problema poput energije, klimatskih promjena i pristupa internetu.
„Čak će i poslovi za koje mislimo da zahtijevaju ljudski faktor biti eliminisani, uključujući video montažere, podkastere i rukovodioce“, tvrdi Gavdat. Bil Gejts je predvidio da će u narednim godinama biti zamijenjeni i ljekari i nastavnici.
Kako je naveo oni koji imaju najbolju perspektivu su profesionalci koji su izuzetno vješti u svom poslu. Ali ni oni neće zauvijek biti sigurni.
„Vještačka opšta inteligencija (AGI) biće bolja od ljudi u svemu, pa i u ulozi generalnog direktora. Doći će vrijeme kada će većina nesposobnih direktora biti zamijenjena“, dodaje.
Konkurentska prednost na tržištu rada
Drugi lideri smatraju da AI nije samo propast. Milijarderi Mark Kjuban i Džensen Huang kažu da će učenje vještina iz oblasti vještačke inteligencije učiniti ljude izuzetno poželjnim kadrovima i dati im prednost na tržištu rada. Uostalom, neko mora da programira, razvija i trenira četbotove i da druge tome podučava.
Kjuban, koji ima besplatan AI kamp za djecu, i Huang, čija kompanija proizvodi čipove i softver koji pokreću većinu današnjih generativnih sistema, svakodnevno koriste vještačku inteligenciju za zadatke poput pisanja prvih nacrta, slanja mejlova i dobijanja medicinskih savjeta.
Iako 41 odsto poslodavaca na globalnom nivou planira da smanji broj zaposlenih zbog AI (48 odsto u SAD), čak 77 odsto poslodavaca planira da dodatno obuči postojeće radnike kako bi lakše sarađivali sa vještačkom inteligencijom, prema Izvještaju o budućnosti poslova za 2025. Svjetskog ekonomskog foruma.
Pored toga, 47 odsto kompanija planira da zaposlene iz ugroženih sektora preusmjeri na druge uloge unutar organizacije.
Drugim riječima, kompanije za sada ne kreću u masovna otpuštanja kako bi ljude zamijenile robotima.
Budućnost s vještačkom inteligencijom možda nije tako mračna
Iako Gavdat tvrdi da će tržište rada teško stradati zbog AI, ova ekonomska promjena mogla bi podstaći neophodno preispitivanje našeg odnosa prema radu, dajući ljudima više vremena za porodicu, hobije, humanitarni rad i pronalaženje identiteta van posla.
„Nikada nismo ni bili stvoreni da se svakog jutra budimo i provodimo po 20 sati dnevno radeći. Mi smo svoj životni smisao definisali kroz rad. To je kapitalistička laž. Društvo koje pokreće vještačka inteligencija zahtijevaće neku vrstu univerzalnog osnovnog dohotka (UBI)“, rekao je Gavdat – riječ je o modelu socijalne politike u kojem svi građani redovno dobijaju novčanu nadoknadu od države, bez obaveze da rade. Međutim, da bi se takva „utopija“ ostvarila, morala bi da se riješi i potencijalno opasna posljedica „gladi za moći, pohlepom i egom“, jer bi AI sistemi mogli da se nađu pod komandom „glupih lidera““, upozorio je Gavdat, pozivajući na etičku upotrebu i regulaciju vještačke inteligencije.
Preporučeno
Bez obzira na to kakav bude njen uticaj i kojim putem budu išli različiti lideri, jedno je sigurno: vještačka inteligencija više nije naučnofantastična ideja, već realnost koja mijenja svijet rada i života i tu je da ostane.
