Od novembra 2022. godine, kada je predstavljen četbot za vještačku inteligenciju (AI) ChatGPT, vještačka inteligencija sve više utiče na mnoge živote.

Uvođenje četbotova poput ChatGPT-a i drugih AI alata, kao što je Googleov AI Overview, promijenilo je način na koji pretražujemo internet i koristimo ga da bismo pronašli odgovore na svoja najvažnija pitanja, piše Healthline.

Zbog toga istraživači proučavaju uticaj vještačke inteligencije na naš mozak. Rani nalazi otkrivaju zanimljivu moguću vezu, prenosi N1 Sarajevo.

Studija MIT-a o vještačkoj inteligenciji

Medijski naučnici sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT) nedavno su objavili nacrt rada pod nazivom „Vaš mozak na ChatGPT-u: Akumulacija kognitivnog duga pri korišćenju AI asistenta za zadatak pisanja eseja“.

Studija je obuhvatila 54 odrasla Amerikanca uzrasta između 18 i 39 godina. Učesnici su imali zadatak da napišu četiri eseja tokom četiri mjeseca, koristeći ili ChatGPT, pretraživače poput Googlea ili Yahooa, ili isključivo svoj mozak (bez pretrage i AI alata).

Kod prva tri eseja, električna povezanost u mozgu grupe koja je koristila ChatGPT bila je niža nego u druge dvije grupe. Takođe je bila niža i u grupi s pretraživačem nego u grupi koja je koristila samo mozak.

Završni esej uključivao je promjenu zadataka: grupa koja je do tada koristila samo mozak mogla je da koristi ChatGPT, dok je ChatGPT grupa mogla da koristi samo svoj mozak. Napomena: samo 18 učesnika završilo je četvrti esej.

Grupa koja je prešla s korišćenja ChatGPT-a na svoj mozak pokazala je:

• znatno nižu električnu povezanost u mozgu nego u trećoj sesiji grupe koja je koristila samo mozak
• smanjen osjećaj vlasništva nad pisanjem
• slabije pamćenje citata iz eseja koje su napisali

Iako ovaj rad predstavlja zanimljive nalaze, riječ je o veoma maloj i preliminarnoj studiji u novom i razvijajućem istraživačkom području. Zaključci se mogu promijeniti većim istraživanjima, a studija još nije recenzirana u uglednom naučnom časopisu.

Druga istraživanja o vještačkoj inteligenciji i razmišljanju

MIT istraživači nisu jedini koji su proučavali ovaj fenomen otkako su AI alati postali sve prisutniji.

Studija iz 2025. godine o korišćenju vještačke inteligencije i vještinama kritičkog mišljenja pokazala je da oni koji je više koriste — što su najčešće osobe starosti od 17 do 25 godina — mogu imati smanjene sposobnosti kritičkog mišljenja.

Autor taj fenomen naziva „kognitivno rasterećenje“, koje definiše kao smanjenu potrebu za samostalnim razmišljanjem zbog oslanjanja na automatizaciju analitičkih zadataka.

Druga studija iz 2025. godine sugeriše da korišćenje vještačke inteligencije može pomjeriti aspekte aktivnog kritičkog mišljenja ka pasivnijem razumijevanju na tri načina:

• Prisjećanje i razumijevanje: od prikupljanja informacija do njihove provjere
• Primena: od rješavanja problema do integracije AI odgovora
• Analiza, sinteza i evaluacija: od izvršavanja zadataka do upravljanja njima

Sve u svemu, prema istraživačkom pregledu iz 2024. godine, povećano oslanjanje na AI alate za obavljanje zadataka koji zahtjevaju dublje razmišljanje može predstavljati rizik od:

• smanjene mentalne angažovanosti
• zanemarivanja kognitivnih vještina, poput računanja ili pronalaženja informacija
• smanjenih sposobnosti pamćenja
• kraćeg raspona pažnje i problema s fokusom
• nemogućnosti primjene znanja u novim situacijama
• etičkih i društvenih problema, kao što su manja međuljudska interakcija i društvena izolacija
• izazova mentalnog zdravlja, poput smanjenog samopouzdanja

Kako umanjiti uticaj vještačke inteligencije na mozak

Odgovor nije jednostavno „koristite manje vještačku inteligenciju“.

Istina je da izbjegavanje zadataka koji zahtijevaju dublje razmišljanje kad god je moguće jeste dobar početak, ali to nije uvijek izvodljivo.

Kako AI alati postaju sve popularniji, mogu postati dio vašeg posla, a njihova upotreba može biti čak i podsticana ili obavezna.

Umjesto toga, razmislite kako ih koristite. Kada se AI koristi na pravi način, može podstaći dublje razmišljanje, inspirisati kreativnost i poboljšati efikasnost.

Pomoći će ako prepoznate znakove prelaska s aktivnog na pasivno kritičko razmišljanje. Na primer:

• Da li koristite AI da provjerite informacije, umjesto da ih sami pronađete i razumijete?
• Da li koristite AI da primijenite ideje, umjesto da sami rješavate probleme?
• Da li koristite AI da povezujete, kombinujete ili ocjenjujete ideje, umjesto da to sami radite analizom i sintezom?

Prepoznavanje tog prelaza može vam pomoći da procijenite da li vaša upotreba vještačke inteligencije pomaže ili odmaže vašem razumijevanju gradiva.

Zaključak

Nova istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba i oslanjanje na alate vještačke inteligencije mogu duboko uticati na naše razumijevanje i sposobnosti kritičkog mišljenja.

Međutim, trenutni dokazi mogu objasniti samo povezanost, a ne uzročnost između smanjenja dubljeg razmišljanja i većeg oslanjanja na AI. Ovo istraživačko polje još je novo i u razvoju.

S druge strane, vještačka inteligencija nije uvijek loša. Možda ćete otkriti da može da inspiriše kreativnost ili podstakne učenje — kada se ne koristi kao prečica za pronalaženje gotovih odgovora i rješenja.