Video
Prema analizi FT-ove urednice Anjli Raval, uloga AI-ja u korporativnom restrukturiranju sve je direktnija. Firme se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi – sada se pripremaju za razdoblje u kojem za mnogim radnim mjestima jednostavno više neće biti potrebe, prenosi index.hr.
AI je sve prisutniji, a poslovi nestaju
Iako poslovni lideri tvrde da AI “redizajnira” radna mjesta, brojke govore drukčije. Intel i BT, među ostalima, objavili su hiljade otkaza direktno povezanih s vještačkom inteligencijom, piše Financial Times. Microsoft, iako to nije eksplicitno naveo, istovremeno otpušta hiljade ljudi dok bilježi rekordnu dobit. U prošlosti su se otkazi predstavljali kao nužno zlo, ali danas ih direktori prikazuju kao znak napretka, stoji u analizi FT-ja.
U tehnološkoj industriji prihod po zaposlenom postao je prestižno mjerilo. Američki start-up akcelerator Y Combinator, kroz koji su prošli sada veliki servisi poput Airbnb-a i Dropboxa, promoviše ideju da se uspješna kompanija može izgraditi s tek nekoliko zaposlenih. Finansijski mediji navode da se njegovi startapi često hvale milionskim prihodima, iako zapošljavaju minimalne timove.
Altman: Uskoro firma od milijarde dolara s jednim zaposlenim
Suosnivač OpenAI-a Sam Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti kompanija vrijedna milijardu dolara koju će voditi samo jedna osoba. Iako to zasad zvuči futuristički, veliki jezični modeli poput ChatGPT-ja, Geminija i Groka već mijenjaju tržište rada, posebno među uredskim poslovima. Mnoge pozicije već se gase jer, kako navode iz kompanija, “zadaci tih zaposlenih više ne postoje”.
Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je s pomoću AI-a skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 odsto i oslobodila 3.600 sati analitičkog rada. Zapošljavanje programera takođe je naglo usporilo.
Posebno su pogođeni mladi radnici
Raval upozorava da cijeli slojevi nižih pozicija nestaju, a s njima i tradicionalni putevi profesionalnog rasta. Ulazne pozicije i pripravništva prvi su na udaru, ali nestaje i sve više radnih mjesta u srednjem menadžmentu. “Rast AI-ja mogao bi ograničiti oporavak zapošljavanja u nekim nižim uredskim ulogama”, rekao je FT-u Dirk Hahn, izvršni direktor međunarodne kompanije za zapošljavanje Hays.
Vrijednost univerzitetskih diploma sve je upitnija, a karijerni putevi postaju sve više “iskrivljeni” i nelinearni. Freelancing i kratkoročni angažmani dodatno fragmentiraju tržište rada. AI to samo ubrzava, stoji u analizi.
Je li radna snaga svedena na minimum zaista otpornija?
Manje ljudi znači niže troškove i bržu izvedbu, ali može značiti i slabiju otpornost na šokove – od poremećaja u lancima snabdijevanja do odliva stručnjaka. Raval u Financial Timesu navodi primjer švedske firme Klarna, koja je otpustila hiljade zaposlenih, ali sada testira povratak ljudi u korisničku podršku jer su AI sistemi zakazali u stvarnoj interakciji s korisnicima.
Tehnološki preduzetnici koji promovišu firme s minimalnim brojem zaposlenih podcjenjuju koliko su poslovni procesi i korporativna kultura zapravo utemeljeni na ljudskim odnosima i interakcijama. Iako umjetna inteligencija doista može preuzeti rutinske zadatke, trebalo bi ponovo naučiti cijeniti ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog prosuđivanja, stoji u analizi FT-ja.
No to je moguće samo ako ulažemo u one koji te kvalitete donose i podučavamo novu generaciju radnika – a trenutno se mnoga vrata zatvaraju prije nego što su uopšte stigla biti otvorena, zaključuje autorka Financial Timesa.
Preporučeno
