Prema izvještajima Financial Times-a i Reuters-a, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Banka Engleske smatraju da se tržišta nalaze na klizavom terenu, jer cijene akcija tehnoloških giganata znatno prelaze realne okvire i rastu brže od produktivnosti samih kompanija.
Prema podacima koje prenosi The Economic Times, pet najvećih američkih tehnoloških kompanija — Majkrosoft, Alfabet (Gugl), Amazon, Meta i Nvidia — sada čini skoro trećinu ukupne vrijednosti indeksa S&P 500, što je najveća koncentracija kapitala u posljednjih pola vijeka. Banka Engleske u svom oktobarskom izvještaju upozorava da bi „nagla korekcija cijena akcija mogla destabilizovati šire tržište”, jer se većina investicija u sektoru vještačke inteligencije zasniva na očekivanjima, a ne na stvarnim prihodima.MMF u najnovijem izdanju Global Financial Stability Reporta navodi da je trenutna valuacija tehnoloških kompanija u mnogim slučajevima zasnovana na projekcijama koje prevazilaze sve realne modele rasta. Fond podsjeća da su slični obrasci viđeni tokom dot-kom krize s kraja devedesetih godina, kada je pretjerani entuzijazam oko interneta doveo do globalnog sloma tržišta kapitala 2000. godine.
Iako je fenomen „AI balona” dominantno vezan za američko i azijsko tržište, posljedice eventualne korekcije mogle bi se osjetiti i u manjim ekonomijama, uključujući Crnu Goru i zemlje regiona. Stručnjaci koje citira Bloomberg upozoravaju da bi globalni pad vrijednosti dionica mogao izazvati smanjenje likvidnosti, rast kamata i povlačenje kapitala iz manjih, rizičnih tržišta.
„U slučaju šireg pada cijena tehnoloških akcija, investitori bi mogli početi da povlače sredstva iz fondova koji ulažu u tržišta u razvoju. To bi automatski povećalo cijenu zaduživanja za male zemlje, uključujući i Crnu Goru”, navodi se u analizi Bloomberga.
Manji tehnološki startapovi koji sarađuju sa globalnim kompanijama iz AI sektora mogli bi da osjete usporavanje investicija, jer se kapital povlači ka sigurnijim sektorima — energetici, sirovinama i državnim obveznicama.
Ekonomski analitičari podsjećaju da je globalna finansijska kriza 2008. godine započela upravo zbog složenih finansijskih proizvoda čije vrijednosti niko nije u potpunosti razumio. Sličnost sa sadašnjim stanjem vidi se u činjenici da su tržišta preplavljena kapitalom, a da procjena stvarne vrijednosti kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju ostaje neizvjesna. MMF upozorava da bi centralne banke trebalo da zadrže hladnu glavu, jer bi prebrzo zatezanje monetarne politike moglo da pojača pad tržišta ako investicioni talas krene nizbrdo.
Za Crnu Goru i region preporučuje se pažljivo praćenje globalnih tokova, naročito u pogledu kamatnih stopa, kretanja eura i dostupnosti investicionog kapitala. Ekonomska diverzifikacija — razvoj realnog sektora, turizma i zelene energije — ostaje ključna zaštita od šokova koji dolaze spolja. Ukoliko bi došlo do naglog pucanja AI balona, male ekonomije mogle bi osjetiti posljedice u vidu težeg pristupa finansijama i smanjenog priliva stranih investicija.
Kako se navodi u zaključku MMF-ovog izvještaja: „Novi tehnološki ciklus može donijeti ogroman napredak, ali istorija nas uči da nijedna inovacija ne opravdava potpunu nepažnju prema osnovnim ekonomskim zakonima.”
Preporučeno
(Tekst je urađen na osnovu javno dostupnih podataka iz izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda, Banke Engleske i međunarodnih medija kao što su FT, Reuters, Bloomberg, The Economic Times).
Video