Studija američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti naglašava da postoji poseban rizik. Istraživači su otkrili da je 1 od 6 do 8 učenika osnovnih i srednjih škola (uzrasta od 12 do 19 godina) imao mjerljiv gubitak sluha, vjerovatno zbog prekomjerne izloženosti buci.

U isto vreme, prema povezanom istraživanju Dječje bolnice u Mičigenu u SAD, 2 od 3 roditelja navode da njihovo dete uzrasta 5-12 godina koristi lične audio uređaje. Među roditeljima koji su rekli da njihova djeca koriste slušalice, polovina je rekla da njihova deca provode najmanje sat vremena dnevno koristeći ih, dok je 1 od 6 rekao da tipičan dan za njihovo djete uključuje najmanje 2 sata korišćenja.

Djeca će ove uređaje najvjerovatnije koristiti kod kuće, u školi i u kolima, dok manje od 10% roditelja kaže da ih djeca koriste u autobusu, napolju ili u krevetu. Polovina roditelja navodi da slušalice pomažu njihovom djetetu da se zabavi.

Prema istraživanju, više roditelja 9-12-godišnjaka nego 5-8-godišnjaka je prijavilo da njihovo djete koristi slušalice, dok je svakodnevna upotreba veća u starijoj starosnoj grupi.

Međutim, produženo ili ekstremno izlaganje visokim nivoima buke, ističu stručnjaci, može dovesti do dugotrajnih zdravstvenih problema, uključujući gubitak sluha ili tinitus. Takođe, izlaganje buci može uticati na dječiji san, učenje, jezik, nivo stresa, pa čak i krvni pritisak.

Koja je bezbjedna upotreba slušalica od strane djece?
Opšte pravilo je da djeca treba da čuju šta govorite kada koristite slušalice. Ako vas ne čuju, zvuk je preglasan. Još jedno dobro pravilo je da audio plejere treba uključiti samo do oko 60% maksimalne jačine zvuka. Zato pokušajte da kontrolišete da vaše djete ne preteruje i obavezno napravite pauzu nakon sat vremena korišćenja slušalica. Naravno, važno je da date dobar primer svom djetetu, pa se uvjerite da i bezbjedno koristite slušalice.

Postoje li neke posebne karakteristike koje treba da tražimo kada kupujemo slušalice?
Lijepa karakteristika su opcije za poništavanje buke. Sa opcijama za poništavanje buke, djeca ne moraju toliko da pojačavaju zvuk da bi smanjila spoljašnju buku. Dobro pristajanje slušalica je takođe važno kako bi se sprečilo „curenje“ zvuka i smanjila potreba za pojačavanjem zvuka.

Šta je sa slušalicama ili drugim proizvodima sa oznakom „Bezbjedno za djecu“?
Ovo može izgledati privlačno, ali hajde da vidimo šta to zapravo znači. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje djeci da koriste audio uređaje jačine ne više od 75 decibela ne više od 40 sati nedeljno.

Da li treba da budemo zabrinuti zbog uobičajene buke u životnoj sredini?
Za bučne uređaje u kući, roditelji mogu isključiti zvuk televizora, računara ili radija ili ih isključiti kada ih ne koriste.

Neka djeca mogu biti izuzetno osjetljiva na buku. Na primjer, neka djeca sa autizmom, poremećajima senzorne obrade ili poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) mogu biti poremećena zvucima koji inače ne smetaju drugoj djeci. Slušalice za poništavanje buke, čepovi za uši za zaštitu sluha ili mašine za beli šum mogu biti od pomoći ovoj djeci.

Šta je sa koncertima i drugim događajima?
Mnogi roditelji su upoznati sa privremenim oštećenjima od izlaganja buci, kao što je tinitus dan ili više nakon koncerta. Ovo se takođe može desiti nakon gledanja sportske utakmice ili ponekad čak i nakon zabave. Čepići za uši mogu pomoći u zaštiti sluha djece u ovim bučnim okruženjima. Održavanje udaljenosti od zvučnika takođe može smanjiti nivo buke. Ako dijete takođe osjeća zujanje ili bol u uhu zbog buke, to je znak da je ušima potrebna pauza.