Video
Razlog, međutim, nije samo u tome što nije dobio nominaciju.
Gir se svojevremeno našao na svojevrsnoj crnoj listi Akademije, nakon što je na ceremoniji dodjele Oskara 1993. godine odlučio da ne slijedi scenario.
Čuveni glumac tada je bio jedan od prezentera i trebalo je da uruči nagradu za najbolju scenografiju.
Umjesto uobičajenog predstavljanja nominovanih, Gir je pred milionskim auditorijumom govorio o položaju Tibeta i javno kritikovao kinesku vlast zbog odnosa prema Tibetancima.
Njegov potez izazvao je bijes Akademije, a glumac je nakon toga godinama bio nepoželjan na ceremoniji. Prema navodima koji se godinama pojavljuju u medijima, zabrana je trajala oko dvije decenije, iako je Gir kasnije ipak uspio da se pojavi na dodjeli.
Prvi put nakon kontroverze viđen je na Oskarima 2003. godine, kada je film „Čikago“, u kojem je igrao jednu od glavnih uloga, osvojio nagradu za najbolji film.
Deset godina kasnije ponovo je bio na ceremoniji. Tada je, zajedno sa koleginicama iz „Čikaga“ – Rene Zelveger, Kvin Latifom i Ketrin Zitom Džons – učestvovao u programu i uručivao nagrade.
„Izgleda da sam rehabilitovan. Čini se da, ako vas dovoljno dugo nema, zaborave da su vas zabranili“, našalio se tada Gir.
Sukob sa Holivudom nije se završio samo na Oskarima
Gir je godinama otvoreno govorio o Tibetu i ljudskim pravima. Njegova podrška Tibetu povezana je i sa njegovim interesovanjem za tibetanski budizam, koje je razvio još tokom mladosti.
Posebno blizak odnos imao je sa Dalaj Lamom, a njegov aktivizam često je bio mnogo važniji od toga da se dopadne političkim i poslovnim krugovima.
Sam Gir je ranije govorio da su njegovi stavovi imali posljedice i po njegovu filmsku karijeru. Smatrao je da je zbog njegovog javnog kritikovanja kineske politike postao manje poželjan za velike holivudske projekte, posebno zbog sve većeg značaja kineskog tržišta za filmsku industriju.
Ipak, uprkos tome, njegova karijera ostala je impresivna.
Svjetsku slavu stekao je filmovima „Američki žigolo“ i „Oficir i džentlmen“, a status jednog od najvećih holivudskih zavodnika dodatno je učvrstio ulogom u filmu „Zgodna žena“, gdje je igrao uz Džuliju Roberts.
Publika ga je gledala i u filmovima „Odbjegla mlada“, „Primal Fear“, „Nevjerna“ i „Čikago“.
Upravo mu je „Čikago“ donio Zlatni globus za najboljeg glumca u mjuziklu ili komediji, ali Oskar je i dalje ostao nedostižan.
Od holivudskog zavodnika do aktiviste
Ričard Gir danas se mnogo više povezuje sa humanitarnim i društvenim angažmanom nego sa holivudskim glamurоm.
Godinama se zalaže za ljudska prava, pomoć ugroženima i prava Tibetanaca, a osnovao je i humanitarne fondacije kroz koje je podržavao različite projekte.
U javnosti je poznat i po tome što ne izbjegava politički osjetljive teme. Kritički je govorio o američkoj politici, ratu u Iraku, stanju na Bliskom istoku i drugim međunarodnim pitanjima.
Zbog toga je tokom karijere često plaćao cijenu svojih stavova.
Ipak, priča o njegovom odnosu sa Oskarima ostaje jedna od najneobičnijih epizoda u njegovoj karijeri.
Glumac koji je decenijama bio jedno od zaštitnih lica Holivuda uspio je da zaradi ogromnu popularnost, ali i da zbog nekoliko minuta govora na najvažnijoj filmskoj večeri napravi sukob koji je godinama ostao upamćen.
Preporučeno
Oskara nikada nije dobio, ali je Ričard Gir ostao jedan od rijetkih holivudskih glumaca koji su zbog svojih političkih stavova bili spremni da rizikuju mnogo više od jedne nagrade.
