Video
Radnici aerodroma su prošlog mjeseca pronašli dron napunjen eksplozivom i opremljen detonatorom. Aerodrom je važan centar za civilni teretni saobraćaj i logistiku NATO-a u istočnoj Njemačkoj, a ujedno je i baza za nekoliko velikih ukrajinskih teretnih aviona „antonov an-124“.
Njemačka je za napad optužila Moskvu, ocijenivši da je riječ o dijelu hibridnog ratovanja čiji je cilj zastrašivanje i izazivanje podjela u zemljama koje su stale uz Ukrajinu nakon ruske invazije 2022. godine, prenosi Rojters.
Rusija je navela da će odgovoriti na ono što je portparol njenog Ministarstva spoljnih poslova nazvao „antiruskim djelovanjem“, a na razgovor je pozvala najvišeg njemačkog diplomatu u Moskvi.
Predsjednik Vladimir Putin je u utorak odbacio optužbu njemačke vlade da Rusija stoji iza pokušaja napada dronom u Lajpcigu. Rekao je da vlada kancelara Fridriha Merca upire prstom u Moskvu kako bi skrenula pažnju sa problema u zemlji i pada podrške. On je optužio Njemačku da je podmetnula dokaze kako bi odgovornost pripisala Rusiji, ali nije naveo na čemu zasniva tu tvrdnju.
„Evropa i NATO neće samo nastaviti da vrše pritisak na Rusiju; pojačaćemo ga i nećemo stati – sve dok Rusija ne prestane da bombarduje i ubija nedužnu djecu, muškarce i žene u Ukrajini“, rekla je Fon der Lajen u Briselu nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
„Evropljani su suočeni sa surovom istinom da je ovo nova normalnost. Moramo da učinimo više, a to znači da budemo spremni da na rusku bezobzirnost odgovorimo brže i bolje.“
Puni obim novih sankcija nije odmah bio poznat.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas rekla je da blok radi na sankcijama povezanim sa ruskim vojnim kompleksom, dok je francuski ministar spoljnih poslova pozvao na mjere protiv takozvane ruske „flote iz sjenke“, brodova optuženih za zaobilaženje energetskih sankcija.
Rute je rekao da je sve više dronova i raketa ulazilo u vazdušni prostor NATO-a na istočnom krilu Evrope, kao i da je zabilježen porast neprijateljskih aktivnosti, uključujući napad u Lajpcigu.
„Ako Rusija misli da će nas prijetnjama podijeliti ili da će nas odvratiti od podrške Ukrajini, vara se“, rekao je.
EU i nekoliko njenih država članica pozvali su na razgovor zvaničnike ruskih ambasada. Njemačka je saopštila da će zatvoriti ruski generalni konzulat u Bonu i raskinuti sporazum sa kulturnim centrom Ruski dom u Berlinu.
Identifikovana dvojica osumnjičenih
Njemački mediji Zidojče cajtung, NDR i WDR objavili su detalje o dvojici osumnjičenih za napad u Lajpcigu.
Istražitelji su identifikovali logističkog koordinatora i instruktora koji stoje iza napada, naveli su ti mediji.
Muškarac, rođen u Rusiji, ali sa letonskim pasošem, navodno je povezan sa ruskim obavještajnim službama. Vjeruje se da je krajem jula avionom stigao u Berlin, a zatim iznajmljenim automobilom krenuo ka Lajpcigu. Dva dana prije neuspjelog napada dronom osumnjičeni je avionom napustio Njemačku, objavili su mediji.
Drugi osumnjičeni je muškarac iz Bjelorusije koji ima i ruski pasoš, a vjeruje se da je u Njemačku ušao sa italijanskom turističkom vizom dobijenom u Minsku, naveli su mediji.
Njemačko Savezno državno tužilaštvo nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar. Ni Rusija nije odmah dodatno komentarisala slučaj.
Dok je EU pripremala odgovor, Njemačka se u roku od 24 sata suočila sa dva nova slučaja sumnje na sabotažu.
U prvom slučaju, vlasti su istraživale vandalizam u trafostanici u zapadnoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, zbog kojeg su iz mreže isključeni blokovi termoelektrana na lignit ukupne snage 4.200 megavata (MW).
U drugom slučaju, takođe u utorak, uređaji sa provodljivim materijalom oštetili su električne vodove na jednom od najvažnijih visokonaponskih čvorišta u istočnoj saveznoj pokrajini Brandenburg.
Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije rekao je da se ne može isključiti umiješanost stranih sila ili ljevičarskih ekstremista.
Ministar unutrašnjih poslova Brandenburga Jan Redman rekao je da, po svemu sudeći, postoje sličnosti između napada, ali da su istrage još u ranoj fazi.
Ovi incidenti se dešavaju u osjetljivom trenutku, dok krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koja se zalaže za bliže veze sa Moskvom, vodi u anketama uoči pokrajinskih izbora ovog vikenda.
Poslanik Aleksander Trom, stručnjak za unutrašnju politiku iz redova njemačkih vladajućih konzervativaca, rekao je da je upadljivo to što se ovakvi incidenti dešavaju pred izbore.
„Jasan cilj je da se uznemiri javnost. Naravno, to nije cilj samo Rusije, već i drugih, poput ljevičarskih ekstremista“, rekao je Trom za Rojters.
Preporučeno
