Video
Zajedno dlačicama u nosu, naše vrijedne nozdrve prosijavaju prašinu, bakterije, viruse i još mnogo toga, što je prednost koju nećemo dobiti kada dišemo na usta. Međutim, nisu samo prednosti disanja kroz nos koje treba uzeti u obzir. Disanje na usta ima posljedice i mnoga istraživanja povezuju disanje na usta sa problemima oralnog zdravlja.
Pokazano je da disanje na usta povećava kiselost i suvoću u ustima, povezujući to sa karijesom, demineralizacijom zuba i bolestima desni. Sve veći broj istraživanja takođe ukazuje da disanje na usta u djetinjstvu može uticati na razvoj zuba i vilice, što dovodi do krivih zuba, pa čak i promjene oblika lica.
Jednostavno je – nos je za disanje, usta su za jelo.
Mnogima koji imaju problem sa ozbiljno iskrivljenim septumima ili drugim začepljenjima nosa, disanje na nos prosto je jako otežano ili gotovo nemoguće. Specijalisti pak naglašavaju da i oni mogu da se prilagode na nazalno disanje i osjetiće prednosti pri svakom udahu.
Nos noću
Većina zdravih ljudi diše kroz nos kada spavaju, ali često se dešava da otvaraju i usta u potrazi za vazduhom. To je loša vijest, upozoravaju otorinolaringolozi. Problem je položaj jezika. Kada su nam usta zatvorena vrh jezika je uglavnom pritisnut na nepce, a zadnji dio opušten što otvara disajne puteve.
Ali kada opustimo vilicu i mišiće lica i otvorimo usta, primijetićemo kako nam se jezik kotrlja prema grlu, posebno ako zabacimo glavu unazad.
Kada nam je začepljen nos dišemo na usta što dovodi do apneje u snu od koje pati oko milijardu ljudi, što je čak 50 odsto populacije u nekim zemljama. U najboljem slučaju, apneja u snu pogoršava kvalitet života. U najgorem slučaju, njeni efekti mogu biti dramatični, čak i iznenadna smrt.
Kako spriječiti hrkanje i apneju u snu
Ako i nema apneje u snu, disanje na usta će izazvati hrkanje i sve opisane nedostatke. Širom interneta dijele se brojni savjeti o kontroverznom lijeku za ovaj problem – lepljivoj traci za usta koja nam drži usta zatvorena. U teoriji, ovo nas tjera da dišemo kroz nos, međutim, neki stručnjaci upozoravaju da postoje ozbiljni rizici koje treba uzeti u obzir.
Ipak ovo ne treba pokušavati kod kuće bez prethodne konsultacije sa ljekarom, prije svega ORL specijalistom. Ljekari ističu da nema dovoljno istraživanja o efikasnosti ili bezbjednosti trake za usta.
Nekoliko ranih studija ukazuje da bi mogla biti korisna, mada nijedna nije došla do definitivnog zaključka. Na primjer, jedna studija sprovedena na 20 ljudi na Tajvanu otkrila je da lijepljenje trake za usta značajno poboljšava apneju u snu i hrkanje, ali istraživači su rekli da mali uzorak i nedostatak kontrolne grupe ograničavaju njihove zaključke.
Međutim, ono što je mnogo bezbjednije su trake za nos koje drže nozdrve otvorenim spolja, jer pojedini ljudi imaju ono što se naziva ‘kolaps nosnog zalistka’, gdje udisanje izaziva negativan pritisak u nosnoj šupljini i njima trake za nos mogu da budu od pomoći. Neki ih čak nose dok vježbaju. Međutim, ako imate devijaciju septuma ili uvećane nozdrve, trake za nos vjerovatno neće pomoći.
Dimnjak za mozak
Fizičke koristi disanja kroz nos su poznate, ali veza između nosa i mozga se često zanemaruje. Način na koji dišemo, posebno kroz nos, može imati iznenađujući uticaj na naše psihološko blagostanje.
Kada vazduh prolazi kroz nos, čini se da ima značajan uticaj na naše kognitivne procese. Disanje kroz nos ima pozitivne efekte na limbički sistem – djelove mozga koji regulišu emocije i ponašanje – na načine na koje disanje na usta nema.
Na primjer, studija iz 2023. godine otkrila je da disanje kroz nos snižava krvni pritisak i varijabilnost i učestalost otkucaja srca, što ukazuje na opuštanje.
Disanje kroz nos ne može da liječi hipertenziju, ali udisanje i izdisanje kroz nos izgleda ima smirujući efekat na naš nervni sistem. Studije su čak pokazale da disanje kroz nos poboljšava performanse u prostornim zadacima, poboljšava funkciju pamćenja i poboljšava vrijeme reakcije.
Stručnjaci ne znaju tačno zašto je to tako. Ono što znamo jeste da disanje kroz nos aktivira olfaktorni nerv – živce odgovorne za otkrivanje mirisa – očigledno čak i kada nema šta da se miriše. Vodeća teorija je da ovo sinhronizuje električnu aktivnost u različitim djelovima mozga, uključujući amigdalu i hipokampus.
Bez obzira na uzrok, disanje kroz nos izgleda aktivira parasimpatički nervni sistem, koji pomaže tijelu da sačuva energiju i usporava tjelesne funkcije kada smo opušteni.
Preporučeno
Nauka nam u stvari govori ono što oni koji meditiraju i praktičari joge govore hiljadama godina: disanje na nos može pomoći kod mentalnog blagostanja. Neka istraživanja pokazuju da ritmično, produženo disanje na nos usporava moždane talase u cijelom moždanom korteksu, što ukazuje na mirnije stanje uma.
