Video
Svaki put kada pomjerate nožne prste događa se nešto prilično fascinantno. Mišići listova stežu vene duboko u potkoljenici i potiskuju krv prema gore podstičući je da se kreće protiv sile gravitacije, sve do srca. Isto se događa kada savijate skočni zglob, penjete se uz stepenice, podižete se na prste ili jednostavno hodate. Poslednjih godina naučnici istražuju da li bi ovaj mehanizam, poznat kao funkcija mišićne pumpe lista, mogao biti važan način za poboljšanje kratkoročnog i dugoročnog zdravlja.
Istraživači sa američke klinike Majo su tokom 2024. proučavali što se događa kada ova funkcija ne radi dovoljno dobro. Utvrdili su da se stopa smrtnosti značajno povećava kod ljudi sa oslabljenom funkcijom mišićne pumpe lista, prenosi RTCG.
Tokom perioda od 10 godina osoba sa normalnom funkcijom mišićne pumpe lista imala je rizik od smrti od 5,9 posto. U istom periodu, kod osobe sa oslabljenom funkcijom taj rizik iznosio je 17,5 posto. Zbog toga se mišić lista ponekad naziva „drugim srcem“ – izraz koji, prema riječima autora studije dr Roberta Mekbejna, nije pretjerivanje.
„Mišić lista veoma je važna fiziološka komponenta našeg kardiovaskularnog sistema”, kaže on.
„Većina ljudi, kada razmišlja o pumpanju krvi kroz tijelo, zna da ima pumpu koja se zove srce. Ali srce može pumpati samo krv koja se u njega vrati”.
List je važna karika u lancu mišića koji potiskuju krv iz nogu nazad prema srcu. Mišići stopala, natkoljenice i abdomena takođe imaju ulogu u ovom procesu.
„Možete to zamisliti kao tubu paste za zube. Stiskate jednu tubu za drugom i tako potiskujete sadržaj prema gore”, objašnjava Mekbejn.
Istraživanja ukazuju na to da postoje i kratkoročne koristi, ne samo dugoročni uticaj na rizik od smrti. Dobra funkcija mišićne pumpe lista znači manje zadržavanja krvi u nogama i zglobovima, čime se smanjuju tupi bolovi i nelagoda. To bi takođe moglo smanjiti oticanje zglobova i rizik od duboke venske tromboze.
Istraživači su proučavali i jedan konkretan mišić lista, soleus, koji je aktivan gotovo svaki put kada se krećemo. Pokazali su da aktiviranje ovog mišića blagim pokretima, čak i dok osoba sjedi, može poboljšati način na koji tijelo obrađuje glukozu nakon obroka. Ti pokreti su jednostavni. Mogu se raditi u sjedećem položaju tako što se podižu pete dok su prsti na podu.
Istraživači smatraju da bi ovo mogla biti jednostavna, ali korisna intervencija za osobe s dijabetesom, kao i za sve koji dugo sjede jer neaktivnost drastično smanjuje funkciju mišićne pumpe lista. Hodanje i trčanje dva su najjednostavnija načina da održavate svoje „drugo srce” aktivnim.
Mekbejn, međutim, ističe da su važni i drugi oblici vježbanja, uključujući trening snage, kako bi se spriječilo da ovaj važni mišić vremenom oslabi.
„Nekada sam lično mislio da su za dobro kardiovaskularno zdravlje najvažnije aerobne vježbe – trčanje, brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla”, kaže on.
„Međutim veoma su značajne i korisne i anaerobne aktivnosti – dizanje tegova, zatim kratke, intenzivne vježbe pod opterećenjem i slično. Morate se truditi da održavate mišiće aktivnim i razvijenim kao i da očuvate njihovu snagu”.
Važni mogu biti i drugi oblici vježbanja, poput istezanja radi održavanja pokretljivosti skočnih zglobova ili vježbi ravnoteže posebmo u starijim godinama kako bismo bili sigurni da i dalje možemo hodati i biti fizički aktivni.
Preporučeno
