Video
Generalno, jednosatna smjena sprječava prerano izlazak sunca i omogućava da zalazak sunca bude kasnije, u poređenju sa tipičnim radnim danom od 9 do 17 sati.
Nekoliko novih studija ukazalo je na neke teškoće, poput veće stope srčanih udara i saobraćajnih nesreća nakon što građani svakog proljeća pomjeraju satove unaprijed. Prelazak na ljetno računanje vremena ima neke nedostatke, ali mnoge štetne posljedice traju samo nekoliko dana.
“Ta jednosatna promjena možda ne izgleda kao velika, ali može izazvati pustoš na mentalnom i fizičkom blagostanju ljudi u kratkom roku”, kaže dr. Charles Czeisler, profesor na Odsjeku za medicinu spavanja na Medicinskom fakultetu Harvarda.
Ljudi koji imaju poremećaj sna mogu se osjećati iscrpljeno, pospano i manje fokusirano. Nedavna studija Univerziteta Kolorado u Boulderu pokazala je da su se saobraćajne nesreće povećale za 6 posto nakon proljetne promjene vremena.
Budući da ćemo manje spavati s promjenom sata, ljetno računanje vremena može pogoršati poremećaje kao što su anksioznost, depresija i sezonski afektivni poremećaj.
Mozak ima glavni sat koji se podešava izlaganjem sunčevoj svjetlosti i tami. Ovaj cirkadijalni ritam je otprilike 24-satni ciklus koji određuje kada postajemo pospani, a kada smo budniji.
Jutarnje svjetlo resetuje ritam. Do večeri nivoi hormona zvanog melatonin počinju da rastu, izazivajući pospanost. Previše svjetla u večernjim satima – taj dodatni sat u odnosu na ljetno računanje vremena – odlaže taj porast i ciklus se neusklađuje.
Nedostatak sna je povezan sa srčanim oboljenjima, kognitivnim padom, gojaznošću i brojnim drugim problemima. A taj cirkadijalni sat utiče više od spavanja, takođe utiče na stvari kao što su otkucaji srca, krvni pritisak, hormoni stresa i metabolizam.
Od dvije vremenske promjene koje doživljavamo, stručnjaci kažu da je pomjeranje sata na ljetno računanje vremena više ometajuća. Ona može uticati na naše cirkadijalne ritmove, normalne 24-satne cikluse tijela koji regulišu važne aktivnosti poput hrane, raspoloženja i sna.
Izloženost svjetlu igra ključnu ulogu u cirkadijalnim ritmovima, koji mogu biti odbačeni tamnijim jutrima i svjetlijim večerima stvorenim promjenom sata.
Uz manje jutarnjeg svjetla, vaše tijelo može proizvoditi manje količine hormona serotonina, koji podiže naše raspoloženje. S druge strane, večeri s više svjetla mogu odgoditi proizvodnju hormona melatonina u tijelu, koji potiče san.
Možda ćete čak osjetiti nedostatak sna u prvih nekoliko dana promjene sata zbog kasnijeg odlaska u krevet ili buđenja ranije nego inače. Prema studiji Američke akademije za medicinu spavanja, ljudi ponedjeljkom nakon početka ljetnog računanja vremena spavaju 40 minuta manje nego druge noći u godini.
U prvim danima nakon pomjeranja sata na ljetno računanje vremena učinite nekoliko stvari koje će vam pomoći da se lakše prilagodite promjeni.
Poboljšajte svoje navike spavanja
Možete promijeniti svoj raspored spavanja tokom nekoliko dana u koracima od 15 ili 30 minuta kako biste postepeno usvojili novu rutinu. Dosljedan uzorak može vam pomoći da lakše prilagodite vrijeme za spavanje.
Uživajte u sunčanim danima
Prošetajte ili sjedite u parku. Izađite napolje da upijate sunce. To će vam pomoći da prilagodite svoj unutrašnji sat.
Pridržavajte se zdrave ishrane
Ne preterujte sa kofeinom ili alkoholom. I jedno i drugo može uticati na vaše navike spavanja. Također, pokušajte se pridržavati zdrave prehrane.
Budite aktivini
Preporučeno
Vježbanje, čak i u malim količinama, pomoći će vam da se osjećate bolje i punije energije. Ako ste ograničeni na aktivnosti u zatvorenom prostoru, pokušajte hodati gore-dolje stepenicama, raditi jednostavne joga pokrete ili čak plesati uz omiljenu muziku.
