Ali u stvarnom životu vrlo često ocijene uopšte nisu bitne. Koliko puta ste čuli za ljude koji nisu bili vrlo uspješni u školi, ali su završili na visokim pozicijama i ostvarili zavidne poslovne uspjehe?
Zato je Bright Side pokušao u razgovoru sa psiholozima da otkrije odgovor na pitanje zašto loši učenici često postaju uspješniji od odlikaša.
Ne zamaraju se ocjenama
Za mnoge dobre učenike njihove su ocene pokazatelj uspjeha: ako imaju dobre ocjene, to znači da su nešto postigli. Međutim, sve su ocjene subjektivne i zavise ne samo o kvalitetu znanja već i o drugim faktorima, poput učitelja i njihovom raspoloženju.
Lošim učenicima ne trebaju ocjene da bi dokazali da su uspješni. Pri ostvarenju svojih ciljeva ne traže priznanje drugih ljudi, više ih zanima koliko su zadovoljni onime što su učinili.
Ne trude se svim silama da ostave (pre)dobar utisak
Za odlikaše je često vrlo važno da ostave dobar utisak na učitelja. Zbog toga pokušavaju da budu aktivni, čak i kada ih neka tema ne zanima. Ali loši učenici ne pokušavaju nikoga da impresioniraju. Iako poštuju učitelje, oni ne rade ono što ne žele da rade.
Ne rade sve sami
Mnogi se dobri učenici drže pravila: “Ako želite nešto da učinite, učinite to sami.” To je zato što su navikli da budu sto posto prisutni i sve sami da kontrolišu. Istovremeno, loši učenici koriste druge ljude da dobiju ono što žele.
U odraslom se životu ljudi takođe pridržavaju ovih obrazaca: dok se neki iscrpljuju radeći više nego što realno mogu, drugi prosleđuju svoje zadatke različitim ljudima.
Oni dozvoljavaju sebi nesavršenost
Neki se drže pravila: “Ili to savršeno radim, ili uopšte ne radim.” Živjeti ovako je nevjerovatno teško, jer biti uspješan u svakom području jednostavno nije moguće. Ljudi će provesti godine nastojeći da rade sve teže i teže i često završe tako da rade stvari koje ustvari ne vole.
Lošiji učenici često nisu perfekcionisti i važno im je samo da odrade zadatak.
Ne rade stvari koje ih ne zanimaju
Loši se učenici nikada ne teraju da rade stvari koje ih ne zanimaju, pogotovo stvari za koje smatraju da su besmislene. Umjesto toga, fokusiraće se na stvari koje ih zapravo zanimaju.
Ali odlikaši će nastaviti da uče sve stvari redom samo kako bi nastavili da budu odlični učenici.
Bave se i drugim stvarima, a ne samo zadacima
Loši učenici slobodno vrijeme provode onako kako žele: čitaju, bave se sportom, sviraju muziku, plešu ili se igraju s drugom djecom.
Prema psiholozima, odlikaši se često teško opuštaju jer su uvijek napeti ne samo mentalno već i psihološki. Nažalost, ovaj problem ostaje čak i kad odrastu: često se osjećaju anksiozno jer se boje da neće ispuniti očekivanja drugih ljudi.
Prihvataju i neuspjehe
Svi znamo ljude koji se vrlo teško nose s neuspjehom. Čak i najmanje greške smatraju velikim problemima. Ali loši učenici su naučili da dobijaju loše ocjene, ali i dobre.
Za njih loša ocjena (neuspjeh) nije kraj svijeta. U stvarnom životu se mnogo bolje nose sa stresom i nakon što pogriješe lakše pronalaze drugo rješenje.
Spremni su rizikuju
Ljudi koji nisu bili vrlo uspješni u školi morali su stalno da se prilagođavaju situacijama. Dozvolili su sebi da sanjaju i da ne žive po planovima svojih roditelja.
Preporučeno
Zato se u odraslom dobu bolje nose sa sopstvenim greškama. Ako žele da napuste fakultet, promijene posao ili se presele u drugu zemlju, oni će to i uraditi. Slušaju sebe i svoje želje.
Video