Najveći faktor koji utiče na zdravlje nije sama kafa, već ono što joj se dodaje. Istraživači ističu da kafa sama po sebi sadrži spojeve povezane s potencijalnim koristima, uključujući antioksidanse i protivupalne efekte. Problem počinje kada se kafa pretvori u desert.

Šećeri, aromatizovani sirupi, šlag i kreme mogu neprimjetno pretvoriti šolju kafe u visokokalorično piće s visokim sadržajem šećera, čime se poništava većina tih koristi.

Naučnici kažu da najzdravije navike ispijanja kafe djeluju mnogo jednostavnije nego što je većina ljudi navikla.

Pravovremenost je važnija nego što ljudi shvataju

Još jedno iznenađujuće otkriće odnosi se na vrijeme konzumiranja kafe. Pijenje kafe prerano ujutro ili prekasno tokom dana može ometati prirodne hormonske cikluse i kvalitet sna. Loš san, zauzvrat, utiče na metabolizam, zdravlje srca i upalne procese, čak i ako je sama kafa zdrava.

Povezani članci

Društvo

PRIM. DR ŠOFRANAC ZA STANDARD: Ljeto je izazovno razdoblje za dječje zdravlje, ključ je u prevenciji

Svijet

Topla ili hladna kafa, koja je bolja za želudac, ali i za raspoloženje

Život

Ukoliko svakodnevno pijemo kafu, šta se dešava sa našim krvnim pritiskom?

Istraživači sugerišu da umjeren i pravovremen unos kafe može podržati energiju bez narušavanja prirodnog ritma tijela.

Kada naučnici opisuju najzdraviji način ispijanja kafe, obično misle na:

– minimalno dodat šećer

– malo ili nimalo aromatizovanih sirupa

– ograničenu upotrebu šlaga i krema

Zato se crna kafa ili kafa s malom količinom mlijeka često nalazi na vrhu lista u raspravama o zdravlju. Ne radi se o patnji zbog gorčine, već o izbjegavanju viška sastojaka koji kafu tiho pretvaraju iz korisne u tešku za organizam.

Neke studije su se bavile i metodama kuvanja, kao i temperaturom napitka. Određeni načini kuvanja mogu filtrirati spojeve koji mogu povisiti holesterol, dok ekstremno vrući napici kod nekih ljudi mogu iritirati digestivni trakt. Poruka nije da je jedna metoda opasna, već da se mali izbori vremenom sabiraju, posebno kod onih koji svakodnevno piju kafu.

Na kraju, idealno vrijeme za prvu kafu je između 9:30 i 11:30 ujutro, kada nivo kortizola počinje da opada. Tada kofein može djelovati efikasnije i pružiti stabilniji osjećaj energije, bez naglog „pada“ kasnije tokom dana. Slično važi i za popodnevnu kafu, koja je najprikladnija između 13 i 15 sati, dok ispijanje kafe kasnije, naročito poslije 17 sati, može negativno uticati na san.

Savjetuje se da se kafa ne pije na potpuno prazan želudac, jer kofein može povećati lučenje želudačne kiseline i izazvati nelagodu ili nervozu. Umjerena količina, najčešće jedna do tri šolje dnevno, smatra se optimalnom za većinu zdravih odraslih osoba. Takođe, sporije ispijanje kafe omogućava postepenije djelovanje kofeina, što smanjuje osjećaj ubrzanog rada srca i nagle razdražljivosti. Crna kafa, bez dodatka šećera i masnih dodataka, donosi najviše zdravstvenih koristi.