Video
Sigurno se sjećate situacija u kojima ste se smijali toliko da jednostavno nijeste mogli da prestanete, možda čak i u trenucima kada smijeh nije bio primjeren.
Iako smijeh najčešće povezujemo sa zabavom, on se zapravo često javlja iz društvenih razloga. Istraživanja pokazuju da je čak 30 puta veća vjerovatnoća da ćemo se smijati u društvu nego kada smo sami, posebno ako smo okruženi ljudima koje poznajemo i volimo.
Najveći dio smijeha javlja se tokom razgovora, kada ljudi mogu da se „zaraze“ smijehom drugih. Dovoljno je da vidimo ili čujemo nekoga kako se smije pa da i sami počnemo da se smijemo.
Smijeh koristimo i kako bismo pokazali slaganje, razumijevanje, učvrstili prijateljstvo ili ublažili stres.
Prema istraživanjima, tokom deset minuta razgovora ljudi se u prosjeku nasmiju šest puta. Takav smijeh obično je kratak, nižeg tona i brzo počinje i prestaje.
Međutim, on se razlikuje od spontanog, nekontrolisanog smijeha koji nas potpuno savlada. Takav smijeh traje duže, višeg je tona i često je praćen neobičnim zvucima.
Dvije moždane mreže odgovorne za smijeh
U najnovijem istraživanju profesorka kognitivne psihologije na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, dr Sofija Skot, i njen tim ispitivali su da li ove dvije vrste smijeha potiču iz različitih sistema u mozgu.
Istraživači su analizirali studije u kojima je električnom stimulacijom određenih djelova mozga kod pacijenata izazivan smijeh.
Rezultati su pokazali da postoje dvije različite moždane mreže povezane sa smijehom.
Prva mreža, koja obuhvata prednji cingularni korteks, temporalni pol i određene potkortikalne oblasti, povezana je sa spontanim, nekontrolisanim smijehom koji prati osjećaj sreće i zadovoljstva.
Druga mreža, smještena u motoričkim i premotoričkim oblastima mozga, povezana je sa voljnim smijehom, koji koristimo tokom razgovora i koji ne mora biti praćen određenim emocionalnim stanjem.
Zašto smijeh ublažava bol?
Naučnici objašnjavaju da spontani smijeh aktivira moždanu mrežu koju ljudi dijele sa drugim sisarima.
Tokom takvog smijeha pokreće se niz neurohemijskih reakcija, uključujući aktivaciju opioidnog sistema, što doprinosi osjećaju zadovoljstva.
Istovremeno, utiče se i na serotoninski sistem, koji učestvuje u regulisanju osjetljivosti na bol. To može da objasni zašto intenzivan smijeh privremeno ublažava fizički bol.
Iz evolucione perspektive, ova moždana mreža veoma je stara i potiče iz sistema koji kod životinja upravljaju spontanim emocionalnim reakcijama i fizičkom igrom.
Smijeh je važan za komunikaciju
Za razliku od spontanog, voljni smijeh povezan je sa moždanom mrežom koja kontroliše govor i druge složene pokrete.
Zbog toga se smijeh tokom razgovora često koristi kao svojevrsni znak interpunkcije, kojim pokazujemo razumijevanje, podršku ili bliskost sa sagovornikom.
Istraživanje iz 2022. godine pokazalo je da položaj govornog trakta tokom voljnog smijeha podsjeća na onaj koji zauzimamo dok govorimo.
Nasuprot tome, tokom nekontrolisanog smijeha govorni trakt funkcioniše drugačije, a njegova motorička kontrola je jednostavnija.
Naučnici smatraju da voljni smijeh predstavlja svojevrsnu vezu između spontanih emocionalnih reakcija i razvoja govornog jezika.
Zanimljivo je i da osobe koje pretrpe moždani udar mogu izgubiti sposobnost govora, a da i dalje mogu spontano da se smiju, plaču ili psuju. Istraživači pretpostavljaju da je razlog tome očuvana starija moždana mreža.
Smijeh otkriva mnogo više nego što mislimo
Iako proučavanje smijeha na prvi pogled može djelovati kao neozbiljna naučna tema, istraživači ističu da ono pruža važne odgovore o funkcionisanju ljudskog mozga.
Razumijevanje načina na koji nastaje smijeh može pomoći naučnicima da bolje objasne razvoj društvenih odnosa, empatije, komunikacije, regulacije bola i emocionalnog povezivanja među ljudima.
Preporučeno
Smijeh, dakle, nije samo reakcija na nešto smiješno, već i jedan od važnih načina na koje se ljudi povezuju i međusobno komuniciraju.
