Kako navodi BBC, ovaj trend počeo je oko 2015. godine među ljubiteljima novih tehnologija, ali je vremenom postao mnogo više od eksperimenta. U trenutku kada je BBC izvještavao o ovoj temi, oko 3.000 Šveđana je već imalo ugrađene mikročipove, a broj korisnika je nastavio da raste i procjenjuje se da ih danas ima između 4.000 i 6.000 ljudi.
Čipovi koriste RFID ili NFC tehnologiju i ne sadrže bateriju. Aktiviraju se tek kada se približe kompatibilnom čitaču, zbog čega stručnjaci ističu da ne mogu da prate lokaciju korisnika poput GPS uređaja.
Jedan od prvih koji je popularizovao ovu tehnologiju bio je tehnološki centar Epicenter u Stokholmu, gdje je zaposlenima ponuđena dobrovoljna ugradnja čipova. Od tada su oni pronašli primjenu u brojnim svakodnevnim situacijama, od otključavanja kancelarija do korišćenja javnog prevoza.
„Sve više ljudi u Švedskoj ugrađuje RFID čipove u šaku i koristi ih za otključavanje vrata, nošenje karata za voz, pa čak i za plaćanje”, rekao je za BBC mikrobiolog Ben Liberton iz istraživačkog centra MAX IV.
Širenje digitalnih implantata
U Švedskoj se razvila specifična kultura prihvatanja digitalnih rješenja, jer je zemlja među svjetskim liderima u korišćenju bezgotovinskog plaćanja i digitalnih usluga.
„To je samo još jedan način da nosimo tehnologiju sa sobom”, objašnjavali su zagovornici ove ideje, navodeći da im čip štedi vrijeme i smanjuje broj stvari koje moraju da nose.
Posebno zanimljiv primjer dolazi iz švedske željezničke kompanije SJ, koja je putnicima omogućila da voznu kartu povežu sa mikročipom ugrađenim u šaku. Kondukter potom jednostavno očita kartu prinošenjem uređaja ruci putnika, bez potrebe za telefonom ili papirnom kartom.
„Zašto nositi deset različitih kartica kada sve može biti u jednom malom uređaju?”, pitanje je koje često postavljaju ljubitelji biohakovanja.
Ipak, uprkos praktičnosti, ova tehnologija izaziva i brojne rasprave. Kritičari upozoravaju da razvoj ovakvih tehnologija otvara važna pitanja: ko kontroliše podatke, koliko su oni zaštićeni, ko može da pristupi informacijama koje se nalaze na čipu i da li bi jednog dana poslodavci ili institucije mogli da vrše pritisak na ljude da ih koriste.
Preporučeno
Za mnoge Šveđane, međutim, prednosti su dovoljan razlog da prihvate ovu inovaciju. Mogućnost da jednim pokretom ruke otključaju vrata, koriste javni prevoz ili potvrde identitet pokazuje kako tehnologija sve više postaje sastavni dio svakodnevnog života i briše granice između čovjeka i digitalnog svijeta.
Video