Video
Nakon što su istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet 17. avgusta fotografisalii odraslu jedinku velikog kita ispred Starigrada-Paklenice, danas su izvijestili o novoj uspješnoj akciji u Jadranskom moru.
Naime, s obzirom da su se dojave o opažanju u području južnog dijela Velebitskog kanala (Ražanac, Vinjerac, Novsko ždrilo) nastavile i u septembru, istraživači su ponovo izašli na teren s ciljem snimanja velikog kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i kako bi napravili dodatne fotografije za identifikaciju, piše Jutarnji list.
Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. septembra, na samom ulazu u Novsko ždrilo. Kita su pratili oko dva sata u samom ždrilu kada je doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon izlaska iz ždrila, kit je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. Međutim, pregledom snimljenih fotografija utvrdili su kako se ne radi o istoj životinji koja je u području boravila sredinom avgusta već se radi o drugom kitu.
– Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija išao sam provjeriti njihov kvalitet te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografisanog i ovog kita različite. Naime kit kojeg su kolege fotografisale u avgustu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji dok ovaj kit urez nema. Takođe, i oblikom se peraje razlikuju – kaže istraživač g. Jure Miočić-Stošić. – Gotovo nevjerojatno, ali svega pola sata nakon ovog otkrića, dobili smo telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru opazili još jednog kita!
– Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresovan za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tokom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli stomak – kaže Grgur Pleslić, direktor naučnogprograma Instituta Plavi svijet.
– Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem – nastavlja Pleslić.
Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja napravio je biopsiju kože velikog kita.
– U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne rizikujući povredu ili promašaj. Tokom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu – kaže dr. Holcer.
Preporučeno
– Koliko znam ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu. No prije desetak godina uspio sam uzeti biopsiju i sa grbavog kita koji je boravio u Piranskom zalivu. Tada nam je ona pomogla utvrditi pol životinje. Ovaj uzorak odmah ćemo poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika te se nadam kako će nam rezultati stići čim prije – objasnio je dr. Holcer.
