Video
Nakon dijete, kilogrami se vraćaju, ponekad čak i brže nego što su nestali. Ova pojava nije slučajna — ona je duboko ukorijenjena u biologiji ljudskog tijela.
Jedan od ključnih koncepata u razumijevanju mršavljenja je Set point theory. Prema ovoj ideji, tijelo nastoji održavati određeni raspon tjelesne težine koji smatra sigurnim. Kada osoba počne naglo gubiti kilograme, organizam to ne doživljava kao napredak, već kao potencijalnu prijetnju, prenosi Dan.
Kao odgovor na to, tijelo aktivira niz mehanizama: usporava potrošnju energije, povećava osjećaj gladi i smanjuje osjećaj sitosti. Drugim riječima, ono pokušava vratiti izgubljenu težinu.
Metabolizam se prilagođava
Tokom restriktivnih dijeta dolazi do procesa poznatog kao Adaptive thermogenesis. To znači da tijelo postaje energetski efikasnije i troši manje kalorija za iste aktivnosti, pa čak i u stanju mirovanja.
Zbog toga osoba koja je smršala može imati sporiji metabolizam nego prije dijete. Ovo otežava daljnje mršavljenje i olakšava ponovno debljanje.
Hormoni utiču na glad i sitost
Mršavljenje nije samo pitanje volje, ono je snažno povezano s hormonima. Dva ključna igrača su leptin i ghrelin.
Leptin šalje signal mozgu da smo siti, dok ghrelin potiče glad. Nakon gubitka kilograma, nivo leptina opada, a nivo ghrelina raste. Rezultat je povećana glad i slabiji osjećaj sitosti, upravo u trenutku kada osoba pokušava jesti manje.
Mnoge dijete se zasnivaju na strogim pravilima i značajnom smanjenju kalorija. Iako mogu dati brze rezultate, dugoročno su teško održive. Psihološki pritisak, osjećaj uskraćenosti i stalno razmišljanje o hrani često dovode do prejedanja nakon završetka dijete.
Tako nastaje poznati ciklus: dijeta, gubitak kilograma, povrat težine i frustracija.
Preporučeno
Ljudski mozak je evolucijski programiran da traži visokokaloričnu hranu. Namirnice bogate šećerom i mastima aktiviraju centre za nagradu, stvarajući osjećaj zadovoljstva. U savremenom okruženju, gdje je takva hrana stalno dostupna, ova predispozicija može raditi protiv nas.
