Depoziti građana u crnogorskim bankama su zaštićeni zakonom, a Fond za zaštitu depozita garantuje njihovu isplatu do 50.000 eura po deponentu u banci.
Fond je početkom ove godine dostigao ciljani nivo od 10 posto garantovanih depozita, a podaci za 9 mjeseci pokazuju stabilnost poslovanja, kazao je Radiju CG direktor Fonda, Andrija Radunović.
“Na dan 31. oktobar 2023. godine, sredstva Fonda iznosila su 286 miliona eura. To predstavlja značajan pokazatelj finansijske snage Fonda i njegove spremnosti da odgovori na obaveze u slučaju eventualne nedostupnosti depozita u nekoj od banaka”, istakao je Radunović.
Kada je riječ o događajima povezanim s Alta bankom u Srbiji, Fond u ovom trenutku ne raspolaže podacima na osnovu kojih bi se mogao procijeniti njihov eventualni uticaj na kretanja depozita u crnogorskim bankama.
“Fond raspolaže podacima o stanju depozita na kraju svakog mjeseca, tako da ne možemo komentarisati njihova dnevna kretanja. Ono što mogu da poručim građanima jeste da je sistem zaštite depozita u Crnoj Gori stabilan, finansijski snažan i spreman da ispuni svoju zakonom utvrđenu ulogu”, kazao je Radunović.
Da je bankarski sistem stabilan, potvrđuju podaci Centralne banke: aktiva banaka iznosila je za 9 mjeseci preko 8 milijardi eura, krediti 4 milijarde i 860 miliona, dok su depoziti klijenata iznosili više od 6 i po milijardi. Ipak, i pored stabilnih pokazatelja, crnogorske banke su za 9 mjeseci imale neto dobit od blizu 106 miliona eura, preko 5 i po odsto manje nego lani.
Guvernerka Irena Radović do kraja godine najavljuje restriktivnije mjere Evropske centralne banke, na koje monetarna vlast ne može uticati, ali ih prati i njima se prilagođava.
“Svjedočimo restriktivnoj monetarnoj politici Evropske centralne banke. Već dva povećanja od juna mjeseca ove godine, očekivano novo povećanje za dodatnih 25 baznih poena u decembru ove godine. U takvim uslovima, Centralna banka, kako nema konvencionalne instrumente monetarne politike, nema referentne kamatne stope, nema mogućnost usklađivanja deviznog kursa, onda daje svoj doprinos kroz praćenje rizika, supervizorske i makroprudencione mjere”, kazala je Radović.
Krediti stanovništva su u porastu, preko 14 posto, udio loših svega 2,67 posto. Ipak, Savjet Centralne banke prepoznaje sistemske rizike koji se odnose na kreditiranje potrošača, u skladu sa preporukama Evropskog odbora za sistemske rizike. Odlukom je propisano da mjesečne kreditne obaveze klijenata mogu iznositi najviše 45% njegovih prihoda kod potrošačkih kredita koji nijesu stambeni, odnosno 50% kod stambenih kredita.
Preporučeno
Nova pravila banke će primjenjivati od 1. januara 2027. godine, uz nastavak individualne procjene kreditne sposobnosti svakog klijenta.















