Video
Talas koronavirusa zapljusnuo je Crnu Goru ali je sada realno očekivati da će nakon toga uslijediti talas ekonomske recesije i nedaća. Mjere za suzbijenje epidemije COVID-19 donijela, kako Vlada Crne Gore, tako i sama EU i njene države članice, imaće ogromne negativne efekte na crnogorski sektor usluga koji i jeste crnogorska ekonomija.
Šteta je, prema riječima ekonomskog analitičara Predraga Drecuna, već nastala i biće još veća ukoliko se nastavi dosadašnji režim borbe protiv epidemije u Evropi i svijetu.
Zavisnost od direktnih stranih investicija i gotovo pa nepostojeći prozvodni odnosno realni sektor, rupe su u crnogorskom ekonomskom sistemu, ocijenio je Drecun, koje je epidemija COVID-19 opet razotkrila.
“Ukoliko se ovo završi do maja mjeseca imaćemo šansu da izvučemo nešto od sezone. Pitanje je ipak mnogo kompleksno. Na primjer, da li nam je italijanska turistička tražnja uopšte interesantna u ovim uslovima. Da li će gost iz Srbije doći kod nas ili ostati kod kuće. Saobraćaj je blokiran. Otkazano je sve u narednih šest do osam nedjelja. Dakle, šteta je nastala već. Direktne štete je lako izmjeriti, ali one indirektne nije. Crnogorska privredni sistem je isuviše otvoren. Kad to kažem mislim da nedopustivo nizak procenat pokrivenosti uvoza izvozom od svega 15-ak posto. To posredno govori da naši potencijali nijesu valorizovani, a to znači da ne radimo mnogo. Sad se vidi koliko bi nam bilo lakše da nijesmo toliko izloženi eksternim uticajima. Sve na našoj trpezi je iz uvoza. Simbolično učešće naših proizvoda u ličnoj potrošnji građana je opomena da se okrenemo realnom sektoru”, poručio je Drecun.
Epidemija će najviše pogoditi samu srž crnogorskog sektora usluga – turizam, koji je prošle godine prihodovao 1,14 milijardi eura. Upravo ovo naglašava glavnu slabost crnogorskog ekonomskog sistema.
Kako je objasnio Drecun, nije odgovoran onaj domaćin koji svoje domaćinstvo vodi tako da zavisi od toga hoće li neko svratiti na njegovo imanje da se odmori od napornog rada.
“Ako se taj namjernik razboli, kao što se sad razbolio onda nam nema spasa. A mi smo projektovali takvu ekonomiju. Uništili svjesno realni sektor i poljoprivredu, tako da sad zavisimo od nečega na što ne možemo da utičemo. Mi smo čak i zdravstveno najbolje prošli zasad, ali to našoj ekonomiji nije utjeha. Naša ekonomija je jedan protočni bojler kroz koji vodu sipaju stranci, pa kad oni zalegnu od neke muke nema ko da sipa vodu u naš bojler. Eto sad se najbolje vidi koliko je pogubna bila neoliberalna koncepcija naše ekonomije”, poručio je Drecun.
Da će crnogorska ekonomija dobrano osjetiti negativne posledice epidemije dobro zna i Vlada Crne Gore koja je najavila set mjera koje bi trebalo da ublaže štetu.
Međutim, Drecun napominje da su mjere ekonomskog oporavka, koje je potrebno sprovesti nakon prolaska epidemije, ozbiljan projekat koji zahtijeva formiranje specijalističkog tima koji će prvo procijeniti štetu a zatim i predložiti mjere oporavka.
Preporučeno
“Ja bih bio srećan kad bi ovo bila opomena da se okrenemo sebi, i svojim resursima. Da pijemo našu vodu, da jedemo našu hranu, da pravimo hljeb od našeg brašna, da trošimo našu struju i da je izvozimo, da sami pravimo naš namještaj, da muzemo naše krave, da pijemo naše čajeve sa našim medom, da dalje ne nabrajam. Koliko god ovo bilo teško, može biti inicijalna kapisla da se malo promijenimo, da shvatimo što imamo od Boga i da to koristimo i iskoristimo. Kad bude izvjesno koliko će trajati pandemija možemo preciznije govoriti o štetama. Ponavljam za mene bi bila najveća korist da shvatimo koliko je rizičan ovakav ekonomski sistem u kome zavisite 90% od eksternih faktora”, zaključio je Drecun.
