Video
Kako se navodi u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa na Nacrt zakona o jahtama, postojeći zakon donijet je još 2007. godine, kada je Porto Montenegro tek ulazio u fazu izgradnje, i od tada nije suštinski mijenjan.
U međuvremenu je Crna Gora razvila značajnu nautičku infrastrukturu, ali zakonski okvir, prema ocjeni Ministarstva pomorstva, nije pratio razvoj tržišta i međunarodnu konkurenciju.
Malta, Kipar, Grčka i Hrvatska u međuvremenu su izgradile savremene i digitalizovane sisteme registracije jahti, koji privlače veliki dio evropske jahting industrije.
Broj novih registracija stagnira
Prema podacima Uprave pomorske sigurnosti, broj novih upisa u Registar jahti iznosio je 127 u 2022. godini, 123 u 2023, 139 u 2024. i 125 u 2025. godini.
Ovi podaci pokazuju da, uprkos razvoju nautičke infrastrukture, nije zabilježen kontinuiran rast broja novih registracija.
Istovremeno, tokom prethodnih godina značajan broj jahti brisan je iz registra, što je uticalo na usporavanje njegovog rasta.
U Ministarstvu smatraju da postojeći sistem ne podstiče dovoljno strane vlasnike da registruju jahte pod crnogorskom zastavom.
U analizi se upozorava da bi Crna Gora, bez promjene propisa, mogla ostati prvenstveno tranzitna nautička destinacija, umjesto da privlači vlasnike koji će jahte dugoročno registrovati, držati i koristiti u zemlji.
Nova pravila za registraciju i hipoteke
Nacrt zakona predviđa pojednostavljenje postupaka upisa jahti i uvođenje elektronskog registra.
Redovni upis jahte trebalo bi da bude završen u roku od tri radna dana od dostavljanja uredne dokumentacije, dok bi privremena registracija bila moguća za dva radna dana.
Privremeni upis važio bi šest mjeseci, a novim zakonom omogućili bi se i registracija jahti u gradnji, upis pod zakupom i paralelni upis u domaći i strani registar, pod zakonom propisanim uslovima.
Posebna pažnja posvećena je regulisanju hipoteka i drugih stvarnih prava na jahtama.
Predloženim rješenjima uređuju se zasnivanje hipoteke, prava povjerilaca i mogućnosti namirenja potraživanja, uključujući sudsku i vansudsku prodaju jahte.
U Ministarstvu očekuju da bi jasnija pravila mogla povećati pravnu sigurnost i olakšati finansiranje kupovine i gradnje jahti.
Država želi da suzbije neprijavljeni čarter
Jedan od glavnih ciljeva novog zakona jeste uređenje tržišta iznajmljivanja jahti.
Prema analizi Ministarstva, postojeći propisi ne uređuju dovoljno jasno čarter djelatnost, što otvara prostor za neprijavljeno iznajmljivanje, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju kompanijama koje posluju legalno.
Nacrt predviđa uvođenje posebnih čarter dozvola za svaku jahtu koja se iznajmljuje, kao i obaveznu prijavu svakog pojedinačnog iznajmljivanja.
Prijava će sadržati podatke o jahti, najmoprimcu, putnicima, posadi, periodu iznajmljivanja i ugovorenoj cijeni.
Posebna dozvola biće potrebna i za strane jahte koje tokom čartera plove ili borave u crnogorskim vodama, bez obzira na to gdje su putnici ukrcani ili iskrcani.
Time bi nadležni organi dobili preciznije informacije o obimu komercijalne djelatnosti u nautičkom sektoru, dok bi se kroz naplatu dozvola i kontrolu prijavljenog poslovanja stvorili uslovi za povećanje javnih prihoda.
Elektronske vinjete i nove naknade
Predviđeno je i uvođenje elektronskih vinjeta za strane jahte i čamce, kao i elektronsko podnošenje zahtjeva za registraciju i čarter dozvole.
Vinjete će se izdavati za period od jednog ili više mjeseci, najduže do godinu dana, a visinu naknade utvrđivaće Vlada u zavisnosti od dužine, vrste pogona jahte i trajanja boravka.
Naknade za upis i održavanje registracije, izdavanje vinjeta i čarter dozvola predstavljaće prihod državnog budžeta.
Ipak, u pratećoj analizi nije navedena procjena koliko bi prihodi od ovih naknada mogli porasti nakon usvajanja novog zakona.
Primjena novog zakona zahtijevaće i dodatna izdvajanja iz državnog budžeta za 2027. godinu.
Kako se navodi u analizi, sredstva će biti potrebna za uspostavljanje elektronskog sistema koji obuhvata Registar jahti, elektronske vinjete, čarter dozvole i prijave iznajmljivanja, kao i za povezivanje sa drugim državnim evidencijama.
Dodatni troškovi odnosiće se i na digitalizaciju postojećih procesa u sektoru pomorstva, kao i na stručnu podršku za izradu tehničkih specifikacija.
Međutim, Ministarstvo nije moglo da precizira koliko će koštati uspostavljanje novog sistema, jer taj iznos zavisi od budućih tehničkih specifikacija.
U dokumentu se navodi da će primjena novog zakona donijeti prihode od naknada za registraciju, vinjete, čarter dozvole i novčane kazne, ali nije data konkretna projekcija ukupnih dodatnih prihoda.
Ministarstvo očekuje da će novi zakon pozitivno uticati i na poslovanje marina, servisa, brodogradilišta, čarter kompanija i drugih pružalaca usluga u nautičkom turizmu.
Preporučeno
Cilj je, kako se navodi u dokumentaciji, da Crna Gora postane konkurentnija destinacija za međunarodne vlasnike jahti i da se kroz veći broj registracija i legalno prijavljenih čartera poveća ekonomski doprinos nautičkog sektora.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o jahtama traje do 23. novembra 2026. godine.
