Video
Eurozona je pokazala da je danas otpornija na energetske krize nego prije nekoliko decenija, ali to ne znači da je evropska privreda zaštićena od posljedica novih poremećaja na svjetskim tržištima. Najnovija analiza ekonomista Evropske centralne banke (ECB), objavljena 21. oktobra, ukazuje da su strukturne promjene u energetici, snažnija državna podrška i investicioni ciklus povezan sa vještačkom inteligencijom pomogli da se ublaži udar rasta cijena energenata.
Kako je izvijestio Reuters, pozivajući se na analizu ECB-a, ovogodišnji energetski šok povezan je sa ratom u Iranu i poremećajima na tržištima nafte i gasa. Rast cijena ponovo je otvorio pitanje inflacije i podstakao zabrinutost na finansijskim tržištima, ali privredna aktivnost eurozone zasad je pokazala veću otpornost nego što su mnogi očekivali.
ZAVISTNOST OF NAFTE PREPOLOVLJENA U ODNOSU NA DEVEDESETE
Jedan od ključnih razloga za veću otpornost evropske privrede jeste promjena strukture potrošnje energije. Prema analizi koju su pripremili ekonomisti ECB-a Oskar Arse, Gerit Kester i Beatriče Pjerljugi, eurozona danas zavisi od nafte približno upola manje nego početkom devedesetih godina.
To znači da rast cijena nafte više ne utiče na troškove proizvodnje i ukupnu ekonomsku aktivnost u istoj mjeri kao ranije. Veća energetska efikasnost, promjene u strukturi privrede i razvoj obnovljivih izvora doprinijeli su smanjenju izloženosti evropske ekonomije kretanjima na tržištu fosilnih goriva.
Dodatnu ulogu ima veći udio obnovljivih izvora i nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Kako objašnjavaju ekonomisti ECB-a, u pojedinim državama veća proizvodnja struje iz tih izvora oslabila je vezu između cijena gasa i cijena električne energije. To je važno jer se poskupljenje gasa, kada on određuje cijenu električne energije na tržištu, može prenijeti na širok krug preduzeća i domaćinstava.
Ipak, Evropa nije uklonila zavisnost od uvozne energije, pa bi produženi poremećaji u snabdijevanju ili novi rast cijena i dalje mogli povećati troškove poslovanja, transporta i proizvodnje.
NJEMAČKA POTROŠNJA I AI PODUPRLI PRIVREDNI RAST
Drugi važan oslonac bila je državna potrošnja, posebno u Njemačkoj, čija ekonomija ima značajan uticaj na ukupnu privrednu aktivnost eurozone.
Prema analizi ECB-a koju je prenio Reuters, fiskalni podsticaj za eurozonu dostigao je oko 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je dvostruko više od očekivanja s kraja prošle godine. Tome su najviše doprinijela veća njemačka ulaganja u odbranu i infrastrukturu, uz dodatnu podršku drugih država za ublažavanje posljedica visokih cijena energije.
Istovremeno, evropskoj privredi koristila je povećana globalna potražnja za tehnologijom i opremom povezanom sa vještačkom inteligencijom. Snažnija tražnja za tehnološkim proizvodima podržala je izvoz i industrijske sektore koji učestvuju u razvoju AI infrastrukture.
Upravo ta kombinacija državnih ulaganja i tehnološke ekspanzije pomogla je da se održi privredna aktivnost uprkos skupljoj energiji. Međutim, otpornost koja se oslanja na povećanu javnu potrošnju i snažan investicioni ciklus ne mora trajati istim intenzitetom.
Ako se ulaganja u AI uspore, globalna potražnja oslabi ili države budu primorane da smanjuju fiskalnu podršku, dio sadašnjeg oslonca evropske privrede mogao bi oslabiti. To je posebno važno u trenutku kada se mnoge evropske države suočavaju sa ograničenim budžetskim prostorom i rastućim troškovima zaduživanja.
INFLACIJA OSTAJE PRIJETNJA, NAREDNI MJESECI DONOSE NEIZVJESNOST
Bolja otpornost na energetski šok ne znači da su rizici po cijene i privredni rast prošli. Rast cijena nafte i gasa može se, sa vremenskim odlaganjem, prenijeti na troškove preduzeća, cijene robe i usluga, a zatim i na kupovnu moć građana.
Eurozona je već osjetila posljedice energetskih pritisaka kroz pojačanu zabrinutost zbog inflacije i promjene na finansijskim tržištima. ECB zato mora pažljivo da odmjerava rizik od daljeg rasta cijena u odnosu na potrebu da se očuva privredna aktivnost.
U izvještaju Reutersa navodi se da monetarne vlasti razmatraju koliko bi dugotrajniji energetski pritisci mogli uticati na inflaciju i buduće odluke o kamatnim stopama. Eventualno dodatno pooštravanje monetarne politike značilo bi skuplje kredite za građane i kompanije, kao i veći pritisak na investicije i potrošnju.
Ekonomisti ECB-a upozoravaju i na druge rizike: novu eskalaciju geopolitičkih sukoba, poremećaje u lancima snabdijevanja energijom, pogoršanje raspoloženja na finansijskim tržištima i nove trgovinske tenzije. Ti faktori mogu djelovati istovremeno, što bi otežalo održavanje privrednog rasta i kontrolu inflacije.
Zbog toga se u analizi naglašava potreba da Evropa nastavi da smanjuje zavisnost od uvoznih fosilnih goriva, razvija elektroenergetsku infrastrukturu i povezuje nacionalna tržišta električne energije. Važna je i efikasnija usmjerena raspodjela kapitala, kako bi štednja i investicije podržale dugoročni rast, energetsku tranziciju i digitalizaciju.
Preporučeno
Dosadašnje iskustvo pokazuje da evropska privreda danas ima više mehanizama za ublažavanje energetskih poremećaja nego prije trideset godina. Ipak, koliko će ta otpornost trajati zavisiće od razvoja geopolitičke situacije, cijena energenata, globalne potražnje i sposobnosti evropskih država da nastave ulaganja bez dodatnog pogoršanja javnih finansija.
