Ministar finansija u Vladi Crne Gore Milojko Spajić je u okviru programa koji je nazvao „Maršalov plan – Evropa sada“ najavio da će od 1.januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, što bi kako je ustvrdio, uz još neke poreske reforme, dovelo do povećanja prosječne plate u Crnoj Gori, na 700 eura.
”Postavlja se pitanje na koji način će se obezbijediti sredstva za finansiranje zdravstva ukidanjem doprinosa iz kojih se obezbjeđivalo preko 200 miliona eura prihoda, jer smatram da to nije moguće bez uvođenja novih poreza koje će u konačnom opet opteretiti građane”, kazao je Hrapović.
Na pitanje da li je realno, da ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje bude mjera koja će da dovede do značajnog povećanja prosječne plate u Crnoj Gori, Hrapović ističe da teško može do kraja sagledati i analizirati ovu najavu, kada nema cjelovitu informaciju, odnosno, ne postoji javno dostupna analiza na osnovu koje je Vlada odlučila da donese ovakvu odluku.
”Ono što tvrdim jeste, da je postojeći model finansiranja zdravstva u našoj zemlji obezbjeđivao namjenske, sigurne prihode za zdravstvo. Na taj način su zagarantovana i obezbijeđena široka prava osiguranika. Da li će najavljeni izmijenjeni model garantovati široka prava kada je liječenje crnogorskih osiguranika u pitanju, nisam siguran”, rekao je Hrapović u razgovoru za Standard.
Kako je objasnio nekadašnji direktor FZO i bivši ministar zdravlja, udio prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje je iznosio oko 75% ukupnog budžeta za zdravstvo.
”Sistem finansiranja iz namjenskih doprinosa je najsigurniji izvor finansiranja zdravstvenog sistema jer obezbjeđuje kontinuitet i stabilnost finansiranja. Zemlje bivše Jugoslavije- Slovenija i Hrvatska, iako su članice EU, nisu napustile sistem zdravstvenog osiguranja koji je razvijen u bivšoj Jugoslaviji. Uvijek je postojao problem kako obezbijediti nedostajuća sredstva iz poreza i drugih izvora”, rekao je Hrapović.
On je dodao da su se Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje u kontinuitetu zalagali za uvođenje dopunskih izvora finansiranja za zdravstvo, prije svega uvođenjem dodatnog poreza ili povećanjem postojećih akciza na duvan i duvanske proizvode, na zaslađena (gazirana) pića, zatim da se na lokalnom nivou jedan dio prihoda od boravišne takse usmjerava za zdravstvo i drugo. Te inicijative nijesu prihvatane, pravdajući to da bi dodatno oporezivanje bila nepopularna mjera.
Stoga se, kako kaže postavlja pitanje na koji način će se obezbjediti sredstva za finansiranje zdravstva, ukoliko se ukinu doprinosi.
”U svim zemljama gdje je zastupljen buždetski model finansiranja, kakav se planira uvesti od naredne godine i kod nas, manja je dostupnost zdravstvene zaštite i građani učestvuju u troškovima liječenja u većem obimu. U većini evropskih zemalja je sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja koji je sada u primjeni i kod nas i, koji je najbolji način za obezbjeđivanje zdravstvene zašitite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja”, objašnjava Hrapović.
Kako ističe, niko razuman nije protiv povećanja zarada zaposlenih i najniže zarade, već svoje mišljenje iznosi isključivo sa aspekta načina finansiranja zdravstva i smatra da će jedna ovako krupna odluka preko noći ugroziti stabilnost izvora finansiranja za zdravstvo.
”Siguran sam da ovako popuslistički najavljene reforme u zdravstvu i uopšte u javnim finansijama Crne Gore, bez prethodno urađenih ozbiljnih socioekonomskih analiza, ukoliko se implementiraju, mogu ozbiljno i na dug period urušiti ekonomsku supstancu države”, navodi Hrapović.
Fond za zdravstveno osiguranje je državna institucija koja, jednostavno rečeno, kupuje zdravstvene usluge od pružaoca tih usluga (domova zdravlja, bolnica, proizvođača lijekova i medicinskih sredstava,…) za osiguranike Fonda, a to su građani.
”Dakle, da bi Fond mogao to da radi on mora da ima stabilne izvore finansiranja, a to je kod nas sada slučaj. Kako će to izgledati sa novim konceptom finansiranja ostaje da se vidi. Da navedem samo jedan podatak, a to je da ne uliva povjerenje informacija koju je saopštio MMF da je njegova prognoza u Aprilu bila da će oporavak ekonomije u Crnoj Gori ove godine biti devet procenata, a danas je već taj podatak na nivou od 7 odsto!”, kaže Hrapović.
Hrapović u razgovoru za Standard ističe da je trebalo mnogo truda i rada na uspostavljanju jednog ovakvog sistema zdravstvenog osiguranja, koji imamo danas, i koji je bio ponos bivše države i država koje su ga naslijedile, kao što je i Crna Gora i koji je odgovorio teškim izazovima u uslovima pandemije korona virusa koja nas je zadesila.
Evropske države koje, poput Crne Gore, obezbjeđuju zdravstvenu zaštitu kroz doprinose za zdravstveno osiguranje su između ostalih i Luksemburg, Austrija, Njemačka, Albanija, Grčka, Hrvatska, Srbija, Turska, Češka, Belgija…
Prezentujući plan poreske reforme, ministar Spajić je najavio da će država finansirati Fond kroz uvođenje progresivne poreske stope na zaradu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, kao i već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i slatkiše…
Da li će i u kojoj mjeri ovakav potez otežati funkcionisanje FZO koji trenutno imaš širok obim poslova i usluga, te kakav će u krajnjem biti status građana i da li ovakva mjera može uticati na sigurnost u obezbjeđivanju liječenja i korišćenja zdravstvenih usluga, odnosno da li postoji opasnost da sav teret troškova liječenja padne na građane, pitanja su na koja bi morala odgovoriti sveobuhvatnija analiza MIF.
Preporučeno
Video