Video
“Nadam da su svi akteri svjesni ozbiljnosti situacije, da je Crnoj Gori potreban budžet, koji je i sanacioni i razvojni i koji će obezbijediti transformaciju naše ekonomije u skladu sa evropskim prioritetima razvoja. Tako da se nadam da će se stranački interesi i retorika ostaviti po strani i konstruktivno prići rješavanju ovog pitanja, jer to je ono što građani očekuju”, kaže Jaćimović u intervjuu za Portal RTCG.
A prijedlog Budžeta za 2022. godinu trebalo bi da bude upućen u skupštinsku proceduru zajedno sa izmjenama više zakona u okviru projekta “Evropa sad”.
Podsjetimo Vlada je prošle sedmice usvojila informaciju o projektu “Evropa sad” koji predviđa značajno smanjenje dažbina, progresivno oporezivanje zarada, minimalnu zaradu od 450 eura, prosječnu zaradu od 700 eura, neoporezivanje dijela plate do 700 eura bruto, ali i progresivne stope poreza na dobit, na dividende, uvodi i porez na podizanje gotovine i niz drugih mjera.
Projekat, međutim predviđa i ukidanje obaveznog doprinosa za zdravstvo.
Zdravstvu potreban maksimalna finansijska podrška
Profesorica Jaćimović upozorava da je upravo kovid kriza pokazala da sve zemlje moraju imati održiv i efikasan zdravstveni sistem, koji je u mogućnosti da pruži adekvatnu zaštitu.
Jaćimović kaže da jedino zdrava i radno sposobna populacija može obezbijediti ekonomski oporavan i rast.
“To zahtijeva u svim sistemima, maksimalan finansijski napor, koji se nameće kao prioritet u godinama koje dolaze, a bio je zapostavljen prethodnih decenija”, ističe je Jaćimović.
Upravo je, kako dodaje, nedostatak zdravstvene zaštite u mnogim djelovima svijeta uticao na pojavu zdravstvene kovid krize i, kako ističe, evidentno utiče na dužinu njenog trajanja.
“Ova kriza je pokazala da nema kraja dok svi ne budu mogli imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu, a tek tada je moguć ekonomski oporavak svih. Treba znati da ovo nije jedina zdravstvena kriza koja prijeti, sa kojom ćemo se suočiti. Rizik i mogućnosti da u neposrednoj budućnosti budemo izloženim zdrvastvenim krizama, je i te kako prisutna, posebno usljed djelovanja klimatskih promjena”, navodi Jaćimović.
2022. normalizacija cijena i smanjenje inflacije
Govoreći o padu globalne ekonomije i rastu cijena, Jaćimović navodi da bi u 2022. mogli da očekujemo normalizaciju cijena i smanjenje inflacije.
“Za očekivati je da se normalizacijom proizvodnje širom svijeta u 2022, uz kontrolu i suzbijanje virusa COVID-19 i njegovih varijanti, što i dalje predstavlja značajan rizik, dođe do izblansiranog odnosa ponude i tražnje na svjetskom nivou. To bi uticalo na normalizaciju cijena i smanjenje inflacije. Naravno treba uzeti u obzir da jedan talas krize nikad ne dolazi sam, i da je normalno očekivati dalje manje potrese, i dodatne iznenadne rizike”, navela je Jaćimović i podsjetila da je u 2020. zabilježen dramatičnog pada ekonomske aktivnosti, od -3,1% na svjetskom nivou.
Podsjeća da je MMF objavio prognoze za 2021. gdje se navodi da će razvijene zemlje završiti ovu godinu sa rastom od 5,9%, snažno vođenje Sjedinjenim Američkim Državama i EU od šest i pet odsto.
Međutim, kako navodi Jaćimović, globalni lideri u 2021. su Kina i Indija, čiji je projektovani rast od osam i 9,5%.
“Ekspanzija kineske i indijske ekonomije, snažno je podržana proizvodnjom u tim zemljama, koja je uticala na veoma brzi rast tražnje za enegrentima prije svega, kao i ostalim inputima. Efekti pandemije uticali su na prekidanje lanaca snabdijevanja u 2020. godini i značajnim smanjivanjem proizvodnje u svim sektorima. Tako da je potrebno vrijeme da bi se proizvodnja vratila na one nivoe prije pandemije, a disbalans između ponude i tražnje utiče na rast cijena, sa kojim se suočava globalna ekonomija, u posljednja dva kvartala ove godine”, istakla je Jaćimović.
Ljudi će biti spremniji da putuju i troše
Govoreći o oporavku crnogorske ekonomije, Jaćimović podsjeća da se ona dominantno oslanja na turizam i ugostiteljstvo, a globalne projekcije su da će do polovine naredne godine, svjetska populaciija biti vakcinisana oko 70%.
To će, kako kaže, naša sagovornica omogućiti uspješnu kontrolu virusa.
Preporučeno
“Sa takvom dinamikom, za očekivati je i oporavak svih industrija koje se baziraju na neposrednom kontaktu ljudi. Ogromni paketi pomoći, koje su EU i vlada SAD-a opredijelile za podršku biznisa i pojedinaca, u velikoj mjeri su očuvali srednju klasu u tim zemljama, koja je akumulirala značajan dohodak u doba pandemije. Tako da su realna očekivanja, da će sa okončavanjem zdravstvene krize, ljudi biti spremniji da putuju i troše. MMF predviđa da će upravo zemlje kao Francuska, Italija i Španija biti motori rasta Euro zone u 2022. godine upravo zbog turizma, sa projektovanim stopama od oko 6%, dok su njihove stope rasta bile u 2020. godine -9%”, zaključila je Jaćimović.
